Cijena zlata dostigla je istorijski maksimum, premašivši 4.900 dolara po unci, a ekonomisti ocjenjuju da je rast rezultat globalne nestabilnosti, slabljenja povjerenja u dolar i inflatornih pritisaka, dok je interes za ulaganje u ovaj plemeniti metal u BiH i dalje ograničen.

Igor Gavran, ekonomista, ističe u razgovoru za "Nezavisne novine" da su ključni razlozi rasta interesa za zlato kontinuitet globalne nestabilnosti, slabljenje povjerenja u dolar, uključujući američku ekonomiju, obveznice i opštu pouzdanost,  kao i povećan rizik dugoročnih ulaganja u nepredvidivom globalnom okruženju.

"Zlato ima stvarnu vrijednost i uživa tradicionalno povjerenje kao sigurno utočište, uz očekivanje da se ta vrijednost dugoročno neće smanjivati. Iako su povremeni padovi cijena logični i očekivani, dugoročni trend je uglavnom pozitivan", naglašava Gavran.

Navodi da u Bosni i Hercegovini ne postoji uređeno tržište zlata, a uslovi za ulaganje su nepovoljni zbog besmislenih poreskih opterećenja ovakvih transakcija. Ipak, interes postoji, te oni koji raspolažu kapitalom uglavnom ulažu izvan BiH.

"Na domaćem tržištu, čak i bez aktuelnih globalnih trendova, mogućnosti ulaganja su izrazito ograničene,  investicioni kapital je praktično neaktivan. Ekonomski smo vezani za EU i eurozonu, gdje je ekonomsko stanje depresivno, a sve je upitnija i vrijednost eura, posebno kada se uzme u obzir obim sredstava koji se nepovratno troše na namjene koje ne stvaraju novu vrijednost, poput takozvanih kredita Ukrajini koji su u suštini donacije, te kupovine naoružanja koje nema ekonomsku svrhu niti može generisati povrat uloženog novca", kazao je Gavran.

Prema njegovim riječima, investitori koji su spremni na veći rizik okreću se kriptovalutama, dok se najkonzervativniji odlučuju za nekretnine.

"Zlato je srednjoročno sigurnije od kriptotržišta, a istovremeno likvidnije od nekretnina. Također je dostupnije za ulaganje, jer je moguće investirati i u digitalne oblike zlata, u iznosima znatno manjim od vrijednosti jedne unce",  zaključuje Gavran.

Milenko Stanić, ekonomista, kazao je za "Nezavisne novine" da vrijednost novca kontinuirano opada, te da su inflacija i monetarne politike koje vode domaće i centralne banke, kao i međunarodne institucije kroz povećanu emisiju novca, dovele do rasta vrijednosti zlata u odnosu na vrijednost novca.

Kako ističe, povećana potražnja centralnih banaka za zlatom, odnosno jačanje deviznih rezervi u zlatu, kao i velika globalna tražnja, glavni su generatori rasta cijene zlata na međunarodnom tržištu.

"Kod nas to znači da se manje ulaže u zlato, odnosno da se stanovništvo eventualno rjeđe odlučuje za ulaganje u investiciono zlato. Visoka cijena zlata sigurno utiče na smanjenje kupovne moći stanovništva, jer je njegova vrijednost posljednjih godina u snažnom rastu, što će neminovno dovesti do manje potražnje i ulaganja u ovaj segment zlatnih proizvoda", pojasnio je Stanić.

Cijene grama zlata u Republici Srpskoj iznose od 240 do 260 maraka.

Podsjetimo, vrijednost plemenitog metala skočila je nakon što su tržišta ponovo odmjeravala ravnotežu između optimističnih podataka o rastu američke ekonomije i smanjenja geopolitičkih tenzija, prenio je "Trejding ekonomiks".

Dok su američki bruto domaći proizvod i stabilna potrošnja domaćinstava potvrdili da ekonomija ostaje na čvrstim osnovama, podaci o inflaciji potvrdili su stav o postepenom, a ne o ponovnom ubrzavanju cjenovnih pritisaka.

Ukupan i osnovni indeks potrošačkih cijena porasli su za 0,2 odsto na mjesečnom nivou, u skladu sa očekivanjima.

To je pomoglo u stabilizaciji izgleda oko budućeg ograničenja monetarne politike američkih Federalnih rezerevi, što je omogućilo zlatu da povrati rast.