Zlato i srebro doživjeli su jedan od najdramatičnijih preokreta u novijoj hisotriji tržišta – više od 3 biliona dolara tržišne vrijednosti isparilo je u samo nekoliko minuta, pretvarajući euforiju u nervozu i pitanja ko je tačno ostao "bez stolice" kad je glazba stala, pišu strani mediji.

Nakon višemjesečnog nezadrživog rasta, u kojem je zlato probilo historijske maksimume iznad 5500 dolara po unci, a srebro skočilo na rekordne razine iznad 120 dolara, dovoljan je bio tek kratak nalet prodajnih naloga da se pokrene lavina. U manje od pola sata cijena zlata srušila se za više od pet posto, dok je srebro zabilježilo pad veći od osam posto, a miloni malih i velikih ulagača širom svijeta mogli su u realnom vremenu gledati kako im se portfelji tope.

Za ovako nagli zaokret nije presudan bio jedan jedini "krivac", nego kombinacija tehničkih i psiholoških faktora koji su se skupili u "savršenu oluju". Nakon rekordnog uzleta, tržište je bilo preplavljeno špekulativnim pozicijama i kratkoročnim "vrućim novcem" – dovoljno je da dio velikih igrača krene u realizaciju zarada i cijeli se sistem počinje naglo prazniti.

Algoritamsko i visokofrekventno trgovanje dodatno je ubrzalo pad, a svaki novi val prodaje povlačio je sljedeći, stvarajući efekt domina, osobito u srebru koje je manji i osjetljiviji tržišni segment od zlata. Istovremeno, promjene očekivanja oko američkih kamatnih stopa, jačanje dolara i korekcije na drugim robama – poput bakra i nikla – pojačale su sam efekt, a kad još tome dodamo geopolitičke napetosti... Jednostavno rečeno, dio tržišta odlučio je unovčiti dobit i pričekati rasplet sa strane, umjesto nastaviti jurnjavu za novim rekordima, piše Slobodna Dalmacija.

Ovaj pad je odmah otvorio pitanje – je li riječ o normalnoj tržišnoj korekciji ili o još jednoj epizodi manipulacije. Društvene mreže preplavili su komentari bijesnih ulagača koji tvrde da je "3 biliona dolara nestalo u pola sata" i da je to "najveći likvidnosni šok u historiji", dok su teorije o koordiniranim nalozima i "prisilnim likvidacijama" hedge fondova brzo pronašle svoju publiku.

Ipak, za sada ne postoji službena potvrda ni jednog nadzornog tijela da je došlo do namjerne manipulacije; većina analitičara ističe kako je nagli pad zapravo ogledni primjer koliko eksplozivan može biti izlaz iz prenapuhanog i zasićenog tržišta.

Stručnjaci podsjećaju da ovakve "flash" korekcije nisu neuobičajene nakon uzleta – i da su slične epizode već viđene i na tržištu kriptovaluta i na dionicama, gdje se višemjesečni dobici ponekad brišu u satima. Drugim riječima, koliko god dramatično izgledalo, ono što se dogodilo zlatu i srebru uklapa se u obrazac tržišta koja su prebrzo i previsoko narasla, pa im je bila potrebna nagla, bolna "normalizacija".

Unatoč šoku, važno je naglasiti da su i zlato i srebro, čak i nakon ovog pada, i dalje na razinama daleko iznad svojih historijskih prosjeka, a dugoročni fundamenti ostaju snažni. Centralne banke već godinama povećavaju svoje zlatne rezerve, institucionalni fondovi koriste plemenite metale kao osiguranje od inflacije i geopolitičkih rizika, a fizička potražnja u Aziji – osobito u Kini i Indiji – ostaje robusna, pa je dio kupaca iskoristio pad kao priliku za "kupnju na sniženju".

Analitičari zato trenutačni slom opisuju više kao brutalnu korekciju unutar velikog uzlaznog trenda, nego kao njegov kraj: prognoze i dalje računaju s povišenim cijenama, a u optimističnim scenarijima i s novim historijskim vrhuncima ako se monetarna i politička neizvjesnost nastavi. Za male ulagače ključna je lekcija da ni zlato ni srebro nisu "jednosmjerna ulica": koliko god bili percipirani kao sigurna luka, u kratkom roku mogu biti jednako osjetljivi. Umjesto lova na brze dobitke na rekordnim razinama, stručnjaci savjetuju disciplinirano ulaganje, diverzifikaciju i spremnost na nagle udare – jer, kako je ova sedmica pokazala, tri biliona dolara može nestati u minutama...