Imunitet je veoma bitan i kompleksan dio organizma. Najjednostavnije rečeno, imunitet je otpornost na infekcije, kazala je imunološkinja Centra za medicinsku genetiku i imunologiju Kliničkog centra, dr Marija Gavranović Mandić.

„Međutim, to je mnogo složeniji proces od odgovora na infekcije i podrazumijeva odbranu od svih drugih štetnih faktora iz okoline, kao i od kancera. Od imuniteta zavisi kako ćemo reagovati na infekciju, koliko će nam vremena trebati da se izborimo sa njom i koliko će trajati naš oporavak. Način na koji se borimo zavisi od imunskog sistema u kojem učestvuju naše ćelije bijele krvne loze, odnosno leukociti. Učestvuju i tkiva, u smislu kože i sluzokožnih barijera gastrointestinalnog, respiratornog i urogenitalnog trakta, kao i organi kao što su slezina, koštana srž i timus.

Sve ovo zajedno čini jedan kompleksan sistem da se izborimo sa svim onim što bi moglo da ugrozi naše zdravlje. Sa druge strane, rođenjem smo dobili imunski odgovor koji nas štiti, a tokom vremena razvijamo stečeni ili adaptivni imunski odgovor, koji je moćnije oružje, efikasnije i djelotvornije. Taj stečeni imunski odgovor možemo vještački postići i vakcinacijom, što je zapravo cilj zaštite stanovništva od infekcija koje bi mogle da daju teške komplikacije“, pojasnila je dr Gavranović Mandić, prenosi Radio Crne Gore.

Kako prepoznati da imunski odgovor nije adekvatan? „U prvom redu, kada se infekcije javljaju češće, duže traju, imaju komplikovaniji tok i ostavljaju posljedice. Imunski sistem može biti ugrožen zbog urođenih poremećaja, što je rijetko, ili češće, usljed sekundarnih činilaca – teže hronične bolesti, onkološke i autoimunske, pacijenti kojima je transplantiran organ, ili bolesnici na terapiji koja snižava funkciju imunog sistema. Imunitet može biti poremećen i zbog lošeg stila života.

Na primjer, hronični stres dovodi do hormonskog disbalansa koji direktno utiče na odbrambeni sistem, ili nezaliječene infekcije, kada sebi ne damo dovoljno vremena da do kraja preležimo bolest, uvode nas u naknadnu slabost imunog sistema“, objasnila je imunološkinja.

Da bi održavali imunitet na odgovarajućem nivou, potrebno je voditi zdrav život. „Važno je kako se odnosimo prema svom zdravlju. Moramo voditi računa jesmo li dovoljno odmorni, rješavamo li stres na adekvatan način, da li smo fizički aktivni, spavamo li dovoljno i unosimo li kroz hranu sve potrebne nutrijente. Ishrana posebno utiče na zdravlje crijeva, koja čine ključni dio imunog sistema. Ako o svemu tome vodimo računa, pozitivno stimulišemo imunitet“, naglasila je dr Gavranović Mandić.

Kada je riječ o suplementima, ona ističe da njihova stalna upotreba nije rješenje. „Mogu se koristiti umjereno i ne duži vremenski period. Suplementi nisu zamjena za hranu i mogu imati nus efekte. Bolje je balansiranom ishranom unositi sve nutrijente neophodne za dobro funkcionisanje.

Veoma je važno koristiti antibiotike samo prema preporuci ljekara, jer njihova samoinicijativna upotreba može poremetiti balans u gastrointestinalnom traktu, gdje se nalazi ogroman dio imunog sistema. Ako se uzimaju, obavezno sa probiotikom. Nakon preležane infekcije, treba provjeriti da li se organizam u potpunosti izborio sa datim mikroorganizmom“, zaključila je dr Gavranović Mandić.

Načelnica Dječjeg dispansera Doma zdravlja Nikšić, dr Biljana Vučić, ističe da su djeca posebno osjetljiva na infekcije u najranijem uzrastu.

„Kod djece se imunski sistem razvija tokom prve tri godine života, a kod nekih čak do polaska u školu. Mališani se rađaju sa urođenim, nespecifičnim imunitetom i imunitetom koji dobiju od majke. Zato je prirodan porođaj veoma važan – prolaskom kroz vaginalni kanal kolonizuje se koža djeteta, a prva hrana koju proguta sadrži dobre bakterije iz crijevne flore majke, koje imaju izuzetan uticaj na imunski sistem.

Koža je također važna barijera za razvoj infekcija. Majčino mlijeko je više od hrane – to je imunološki koktel. Prvo mlijeko, kolostrum, sadrži leukocite i antitijela od bolesti koje je majka preležala ili protiv kojih je vakcinisana. Taj imunitet zajedno sa urođenim imunitetom predstavlja prvu liniju odbrane“, pojasnila je dr Vučić.

Ona dodaje da je pravilna ishrana majke prije i tokom trudnoće, porođaj vaginalnim putem i dojenje, naročito u prvih šest mjeseci života, temelj zdravog imuniteta.

„Djeca se češće razbolijevaju do treće godine jer nemaju razvijen stečeni imunitet. Kontakt sa mikroorganizmima, najčešće virusima, stimuliše aktivaciju adaptivnog imunog odgovora i na taj način se imunitet gradi. Infekcije u tom uzrastu su potpuno normalne. Dijete koje ima šest do osam infekcija u predškolskom periodu, odnosno do četiri u školskom, zdravo je dijete. Važno je da roditelji budu strpljivi, ne uključuju antibiotike na svoju ruku i dozvole da se imunski sistem sam izbori. Adekvatan san, fizička aktivnost i boravak na otvorenom također su ključni.

Vakcinacija stimuliše adaptivni imuni odgovor i štiti od zaraznih bolesti koje mogu izazvati teške komplikacije. Upotreba antibiotika treba biti minimalna i propisivati ih isključivo pedijatar. Što se tiče suplementacije, djeci se može davati vitamin D do treće godine, počevši od osmog dana, 400 jedinica dnevno, a kasnije, tokom zime u mjesecima koji u imenu imaju slovo „r“. To je jedina suplementacija koju roditelji mogu uvoditi bez konsultacije sa pedijatrom“, zaključila je dr Vučić.