Odluka je formalizirana izvršnom uredbom koju je Trump potpisao na dan inauguracije, 20. januara 2025. godine, a povlačenje je danas i zvanično stupilo na snagu.

Pariški sporazum ima za cilj ograničiti rast globalne temperature na znatno ispod dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski period, uz nastojanje da zagrijavanje ne premaši 1,5 stepeni. Prema podacima Sekretarijata UN-a za klimu, povlačenje SAD-a postalo je važeće tačno godinu dana nakon što su Ujedinjene nacije zaprimile zvaničnu obavijest.

Odluka Washingtona ostavlja ozbiljne posljedice po međunarodne napore u borbi protiv klimatskih promjena, uključujući i značajan finansijski manjak. Sjedinjene Države su ranije bile među ključnim donatorima programa za ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama, posebno u siromašnijim zemljama koje su najizloženije klimatskim rizicima.

Amerika je drugi najveći emiter stakleničkih plinova u svijetu, odmah nakon Kine, zbog čega se procjenjuje da će ovaj potez imati dalekosežne globalne posljedice. Ujedinjene nacije upozoravaju da se, na osnovu sadašnjih klimatskih politika, svijet kreće ka porastu prosječne temperature od čak 2,8 stepeni Celzijusa do kraja stoljeća.

Prema procjenama UN-a, povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma moglo bi dodatno povećati globalnu temperaturu za oko 0,1 stepen. Klimatski naučnici upozoravaju da i ovako naizgled mali porast značajno pogoršava učinke klimatskih promjena, uključujući ekstremne vremenske prilike, suše i poplave.

Tokom svog prvog mandata Trump je već jednom povukao SAD iz Pariškog sporazuma, a zemlju je kasnije ponovo uključio njegov nasljednik Joe Biden. Osim toga, aktuelna administracija najavila je i mogućnost povlačenja iz Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama, kao i iz Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), što bi dodatno oslabilo globalni sistem borbe protiv klimatske krize.