Bivši poslanik njemačkog Bundestaga Josip Juratović poručio je da je neophodno što hitnije usklađivanje politika Hrvatske i Crne Gore, ističući da će dvije države dijeliti zajedničku evropsku budućnost „po dobru ili zlu“.

Kao konkretan korak predložio je učestalije sastanke parlamentarnih grupa i odbora, kako bi se ubrzali evropski procesi i dodatno izgradilo međusobno povjerenje.

U razgovoru za Pobjedu, Juratović je ocijenio značajnim napredak Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji, nakon što je privremeno zatvoreno Poglavlje 32 – Finansijska kontrola. Time je Crna Gora ispunila uslove u 13 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, a poseban signal ohrabrenja predstavlja činjenica da je nakon posljednje Međuvladine konferencije dio država članica EU pozvao na formiranje radne grupe za izradu budućeg ugovora o pristupanju Crne Gore Uniji.

Premijer Milojko Spajić tom prilikom je naglasio da je zatvoreno oko 40 odsto poglavlja, uz očekivanje da će do kraja godine biti završeni pregovori i u preostalih 20. Prema njegovim riječima, ubrzano zatvaranje poglavlja pokazuje da je proces proširenja EU i dalje živ, ali i da na evropskom putu nema prečica.

Juratović podsjeća da privremeno zatvaranje poglavlja ne znači konačan uspjeh, jer se pregovori mogu ponovo otvoriti ukoliko se dogovoreno ne sprovede u praksi. Ipak, ističe da je uspjeh Crne Gore u kratkom vremenskom periodu, zatvaranje više poglavlja u svega mjesec i po, jasan pokazatelj političke volje i administrativnog kapaciteta.

Posebnu pažnju sagovornik Pobjede posvetio je odnosima sa Hrvatskom i Poglavlju 32 – Vanjska politika, bezbjednost i odbrana, koje je i dalje otvoreno. To poglavlje, kako objašnjava, zahtijeva potpuno političko usklađivanje sa Evropskom unijom, uključujući poštovanje zajedničkih stavova, sankcija i bezbjednosnih politika. U aktuelnom globalnom kontekstu, Juratović apeluje na prevlast zdravog razuma u regionu Zapadnog Balkana.

On izražava uvjerenje da Hrvatska neće koristiti bilateralna pitanja kao prepreku evropskom putu Crne Gore, već da će, naprotiv, iskoristiti svoj položaj i iskustvo unutar EU kako bi pomogla ne samo Crnoj Gori, već i ostalim državama regiona.

“Hrvatska se može voljeti ili ne, ali je činjenica da može mnogo doprinijeti Crnoj Gori svojim iskustvom i uticajem u Evropskoj uniji”, poručio je Juratović, upozorivši da se ne smije dozvoliti da „margina koja živi od politike mržnje i straha“ odlučuje o budućnosti regiona.

Zaključuje da bi Berlin i Brisel snažno podržali svaku inicijativu regionalne saradnje, jer Zapadni Balkan već duže vrijeme nije u fokusu EU, te da svaka samoinicijativa predstavlja važno rasterećenje za evropske institucije.