Donald Trump povukao je prijetnju da će silom preuzeti Grenland, no na internetu rat tek počinje.

Američki predsjednik u januaru je šokirao Europu prijetnjama uvođenjem carina kako bi potkrijepio svoje pravo na vlasništvo nad Grenlandom, autonomnim teritorijem Kraljevine Danske.

 

Iako je intenzitet tih prijetnji zasad splasnuo, danski i europski dužnosnici upozoravaju da je taj mali otok i dalje izložen moći koju američka administracija ima u digitalnom prostoru.

S populacijom manjom od 60.000 stanovnika, i najmanja količina dezinformacija može se brzo proširiti i znatno utjecati na javno mnijenje, osobito kada lažni narativi ne dolaze iz anonimnih ruskih farmi trollova, već od najmoćnijeg političara zapadnog svijeta.

"Grenland je meta raznih vrsta kampanja utjecaja", rekao je za Politico danski ministar pravosuđa Peter Hummelgaard, dodavši da je jedan od ciljeva takvih kampanja "stvoriti podjele u odnosima između Danske i Grenlanda".

U posljednjih godinu dana dezinformacije su se pojačale i na Grenlandu, izjavio je Thomas Hedin, glavni urednik danske platforme za provjeru činjenica TjekDet.

 

"Ovo više nije borba protiv ruskih trolova"

 

Iako nije bilo "strukturirane kampanje", uključujući i one iz Rusije, Hedin kao primjer dezinformacija navodi tvrdnju da bi Sjedinjene Države mogle kupiti Grenland, poruku koju je ponavljao Trump, iako je to prema danskom ustavu nemoguće.

Budući da Grenland nije dio Europske unije, na njega se ne primjenjuje zakon EU-a o društvenim mrežama, koji obavezuje platforme da prepoznaju i ublaže prijetnje dezinformacija javnom i demokratskom diskursu, saopćilo je dansko ministarstvo za digitalna pitanja.

Iako ankete pokazuju da stanovnici Grenlanda i dalje podržavaju integraciju s Europom, njemački zastupnik Zelenih Sergey Lagodinsky upozorio je da se EU mora pripremiti za "novu vrstu hibridne konfrontacije" oko tog otoka.

 

"Ovo više nije borba protiv ruskih trolova koji pokušavaju hakirati sistem. Ako su usmjerene prema EU-u i Grenlandu, kampanje dezinformiranja na američkim platformama postaju sam sistem", kazao je.

 

Plodno tlo za manipulaciju

Odnosi između Danske i Grenlanda posebno su pogodni za manipulaciju, smatra Signe Ravn-Højgaard, suosnivačica i direktorica danskog think tanka Digital Infrastructure Think Tank, koja je analizirala dezinformacijski krajolik Grenlanda.

S populacijom veličine jedne općine u Bruxellesu, vijesti se na Grenlandu šire izuzetno brzo, a postoji malo medija koji mogu učinkovito opovrgnuti netačne informacije. Većina stanovnika oslanja se na Facebook, kaže Ravn-Højgaard. Uz svega nekoliko dijeljenja, lažna vijest može dosegnuti cijelu populaciju.

 

"To je potpuno drukčije nego u Danskoj", rekla je. Ako u gradu od 20.000 stanovnika 5000 ljudi povjeruje u nešto netačno, "to ne predstavlja opasnost za demokraciju Danske". No na Grenlandu bi se takva informacija, kaže, prvo vrlo brzo proširila na sve, a drugo, obuhvatila bi velik udio ukupnog stanovništva.

Prema riječima dvaju istraživača, organizirane strane kampanje miješanja zasad se nisu pojavile na Grenlandu, ali se dezinformacije ipak šire.

Dvojica članova grenlandske vlade, ministar ribarstva Peter Borg i ministar rada Aqqaluaq Egede, pozvali su javnost na društvenim mrežama da "ostane jedinstvena" suočena s prijetnjama iz Sjedinjenih Država.

 

Na opasnost su upozorili i zastupnici u Europskom parlamentu. Zastupnica Zelenih Alexandra Geese rekla je da treba "očekivati operacije utjecaja koje koriste najsavremenije propagandne kampanje, kao i kampanje mržnje i uznemiravanja usmjerene protiv političkih aktera na Grenlandu i u Danskoj".

Transparentnost

Iako Danska tvrdi da nema pravnu obavezu primjenjivati zakon EU-a o digitalnim uslugama, Digital Services Act, na teritoriju Grenlanda, više zastupnika smatra da bi se to trebalo promijeniti.

Geese je rekla da bi EU trebala provoditi taj zakon kako bi se "osiguralo da algoritmi poštuju izbor korisnika, umjesto da djeluju u interesu istih tehnoloških oligarha koji ulažu u grenlandske mineralne resurse".

To je unatoč činjenici da se EU dosad teško može pohvaliti konkretnim rezultatima drugdje. Europska komisija još nije zaključila nijednu istragu o rizicima za izbore i javni diskurs, iako vodi postupke protiv četiri platforme, uključujući Facebook i Instagram kompanije Meta, TikTok i X.

Osim poticanja platformi na promjene u njihovim sistemima, DSA bi mogao doprinijeti i većoj transparentnosti digitalnog ekosustava. Zakon obvezuje platforme na transparentnost oko plaćenih oglasa i podataka, što Grenlandu trenutno nedostaje, upozorava Ravn-Højgaard, prenosi N1.

Kao primjer navela je plaćene oglase koji su se pojavili na Facebooku uoči izbora na Grenlandu u martu 2025., a koji nisu bili dostupni u bazi podataka o transparentnosti te platforme.

Lagodinsky je rekao da bi EU trebala osnovati "ad hoc stručnu grupu posebno usmjerenu na Grenland".

Bruxelles bi također trebao povećati podršku mrežama za provjeru činjenica i organizacijama civilnog društva, dodao je, slično kao što se to čini u zemljama poput Moldavije i Ukrajine.