Iako je bogato zdravim mastima, maslinovo ulje je ujedno i vrlo kalorično. Jedna kašika sadrži oko 120 kalorija, a razlike među proizvodima na tržištu mogu biti ogromne. Prema sažetku savremenih nutricionističkih istraživanja koje prenosi The New York Times, ključno pitanje nije koliko maslinovog ulja konzumiramo, već koje masti njime zamjenjujemo i kakvog je kvaliteta ulje koje svakodnevno koristimo.

Šta maslinovo ulje čini korisnim za organizam

Maslinovo ulje se razlikuje od većine drugih biljnih masti po visokom udjelu jednostruko nezasićenih masnih kiselina i zaštitnih biljnih spojeva. Upravo se ta kombinacija povezuje s nizom pozitivnih efekata na zdravlje.

Istraživanja pokazuju da redovna konzumacija maslinovog ulja može imati zaštitni učinak na mozak. Posmatračke studije bilježe manji rizik od demencije kod osoba koje ga često koriste, što se dovodi u vezu s djelovanjem masnih kiselina i antioksidanasa koji štite nervne ćelije i krvne sudove.

Nutricionistica Catherine Itsiopoulos ističe da maslinovo ulje ima važnu ulogu u mediteranskoj ishrani, ali ne može zamijeniti sve njene prednosti. „Već nekoliko kašika maslinovog ulja dnevno može donijeti mjerljivu korist za zdravlje srca“, naglašava.

Posebne koristi odnose se na kardiovaskularni sistem. Jednostruko nezasićene masne kiseline povoljno utiču na nivo holesterola i manje opterećuju krvne sudove u poređenju sa zasićenim mastima iz maslaca ili svinjske masti. Time se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.

Maslinovo ulje sadrži i polifenole, vitamin E i skvalen, spojeve s antioksidativnim djelovanjem koji smanjuju upalne procese i pomažu stabilizaciji nivoa šećera u krvi, posebno ako je dio uravnotežene ishrane.

Istraživanja potvrđuju djelovanje na zdravlje srca

Jedna od najobimnijih dugoročnih studija provedena u Španiji pratila je hiljade ljudi s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Učesnici su bili podijeljeni u tri grupe: jedna je redovno konzumirala ekstra djevičansko maslinovo ulje, druga orašaste plodove, dok se kontrolna grupa pridržavala ishrane s niskim udjelom masti.

Nakon nekoliko godina pokazalo se da su srčani i moždani udari, kao i smrtni ishodi povezani s bolestima srca, bili oko 30 posto rjeđi u grupama koje su slijedile mediteranski način ishrane. Presudan faktor nije bio manji unos kalorija, već zamjena zasićenih masti, poput maslaca i margarina, kvalitetnijim izvorima masti.

Kvalitet maslinovog ulja čini ključnu razliku

Maslinovo ulje dobija se prešanjem plodova masline, ali način obrade značajno utiče na njegov nutritivni sastav. Ako se dobija isključivo mehaničkim postupcima i na niskim temperaturama, zadržava većinu zaštitnih spojeva i prodaje se kao ekstra djevičansko maslinovo ulje. Rafinirana ulja prolaze kroz snažnu toplotnu ili hemijsku obradu, gube velik dio polifenola i organizmu uglavnom donose energiju, ali ne i dodatnu zdravstvenu korist.

Elena M. Yubero-Serrano iz Španskog istraživačkog vijeća upozorava: „Što je maslinovo ulje više obrađeno, to je manji njegov zdravstveni potencijal.“ Stručnjaci savjetuju da se maslinovo ulje koristi kao zamjena za druge masti, a ne kao dodatak ishrani. Umjerenost je ključna, jer je riječ o kaloričnoj namirnici, u većini slučajeva dovoljno je od jedne do četiri kašike dnevno. Ako se maslinovo ulje koristi uz već visok unos masti, dugoročno može doprinijeti povećanju tjelesne težine.