Naučnici su otkrili koje je desetljeće života najiscrpljujuće, a vijest se vjerojatno neće svidjeti onima koji se približavaju 40. rođendanu. Prema anatomkinji Michelle Spear sa Sveučilišta u Bristolu, upravo su četrdesete najzamornije godine života. Razlog nije samo starenje, nego kombinacija suptilnih bioloških promjena koje se događaju istodobno s vrhuncem životnih, poslovnih i roditeljskih obveza, piše Daily Mail.

Profesorica Spear objašnjava da se umor u srednjoj dobi može opisati kao "nesklad između biologije i zahtjeva". "Naša tijela i dalje mogu proizvoditi dovoljno energije, ali to čine u drukčijim uvjetima nego u mlađoj odrasloj dobi, dok su zahtjevi prema toj energiji često najveći upravo tada", rekla je. Dobra je vijest da su biološke neravnoteže koje iscrpljuju energiju uglavnom privremene te da mnogi ljudi u kasnijim godinama dožive novi nalet vitalnosti.

Zašto su dvadesete bile lakše

Kada se netko osvrne na svoje dvadesete, često ima dojam da je tijelo tada podnosilo gotovo sve. Manje sna, kasni izlasci i neredovita tjelovježba nisu ostavljali ozbiljne posljedice. Znanost o starenju potvrđuje taj dojam. "U dvadesetima je tijelo biološki iznimno prilagodljivo", objašnjava profesorica Spear. "Obnova mišića je brža, upalne reakcije kraće traju, a proizvodnja energije na staničnoj razini istodobno je učinkovita i obilna."

Mitohondriji, dijelovi stanica zaduženi za proizvodnju energije, tada rade učinkovitije i uz manje štetnih nusproizvoda. "Kada imate više raspoložive energije, sve organizam ‘plaća’ manje, pa loš san, kasni izlazak ili intenzivan trening imaju blaže posljedice", dodaje Spear.

Promjene koje donose četrdesete

Do četrdesetih godina sitne promjene počinju narušavati taj osjetljivo uravnotežen sustav. Već od kasnih tridesetih mišićna masa prirodno opada, osim ako se ne održava redovitim treningom snage. S manje mišićne mase svakodnevni pokreti zahtijevaju više energije nego prije.

Istodobno mitohondriji postaju manje učinkoviti, što znači manje raspoložive energije i više upalnih nusproizvoda. Zbog toga oporavak postaje "skuplji" za organizam, pa kasni izlazak ili stresno razdoblje, koji u dvadesetima nisu predstavljali problem, sada ostavljaju vidljiviji trag.

Pogoršanje kvalitete sna

Jedna od najvećih promjena u četrdesetima odnosi se na kvalitetu sna. U dvadesetima je san dublji i učinkovitiji, pa i kraći odmor može donijeti osjećaj potpune obnove. S godinama sustavi koji omogućuju duboki san postaju osjetljiviji.

"Hormonalne promjene, osobito oscilacije estrogena i progesterona kod žena tijekom perimenopauze, izravno utječu na dijelove mozga koji reguliraju dubinu sna i tjelesnu temperaturu. To otežava održavanje sporovalnog, obnavljajućeg sna", kaže profesorica Spear. Istodobno je odgovor organizma na stres izraženiji, pa razina kortizola noću češće raste umjesto da pada. Posljedica je plići i isprekidan san, zbog čega se ljudi bude umorniji, iako su proveli jednako vremena u krevetu.

Vrhunac životnih obveza

Sve te biološke promjene zbivaju se upravo u razdoblju kada su mentalni zahtjevi najveći. Istraživanja pokazuju da je srednja dob često razdoblje najintenzivnijeg kognitivnog i emocionalnog opterećenja jer ljudi preuzimaju odgovorne poslovne uloge i istodobno brinu o djeci ili starijim članovima obitelji.

Budući da mentalni rad i stalno prebacivanje s jedne obveze na drugu troše energiju jednako kao i fizički napor, mnogi se osjećaju potpuno iscrpljeno čak i ako se fizički nisu posebno naprezali.

Umor nije jednak za sve

Profesorica Spear naglašava da proces starenja nije jednak za sve. "Umor u srednjoj dobi često je posljedica nakupljenog opterećenja, a ne samo kronološke dobi", ističe. "Dvije osobe iste dobi mogu imati potpuno različitu razinu energije, ovisno o tome kakve zahtjeve njihov život postavlja pred njih."

Novi nalet energije u šezdesetima

Dobra je vijest da se razina energije u šezdesetima često stabilizira, a kod nekih se čak i poveća, iako fizičke sposobnosti postupno opadaju. Stres je manji, profesionalne obveze su blaže, a ritam spavanja redovitiji.

Mitohondriji se i u kasnijoj dobi mogu prilagoditi, a njihova se funkcija poboljšava redovitim treningom snage. Istraživanja pokazuju da osobe u šezdesetim i sedamdesetim godinama već nakon nekoliko mjeseci treninga mogu povećati snagu, potaknuti metabolizam i osjetiti porast energije.

Kako sebi pomoći

Za kraj, profesorica Spear savjetuje: "Cilj nije pokušati ponovno imati energiju dvadesetogodišnjaka, nego zaštititi organizam i dati prednost oporavku. To podrazumijeva redovito vrijeme odlaska na spavanje, vježbe snage za očuvanje mišićne mase, aktivno upravljanje stresom te uravnoteženu prehranu, osobito dovoljan unos proteina."