Načelnik norveške vojske general Eirik Kristoffersen izjavio je da Oslo ne može isključiti mogućnost buduće ruske invazije na zemlju, sugerišući da bi Moskva mogla krenuti protiv Norveške kako bi zaštitila svoja nuklearna sredstva stacionirana na krajnjem sjeveru.

"Ne isključujemo mogućnost otimanja teritorije od Rusije kao dio njihovog plana zaštite vlastitih nuklearnih kapaciteta, što je jedino što im je preostalo, a što zapravo prijeti Sjedinjenim Američkim Državama", rekao je Kristoffersen.

Priznao je da Rusija nema osvajačke ciljeve u Norveškoj na isti način kao što ih ima u Ukrajini ili drugim bivšim sovjetskim teritorijama, ali je rekao da se veliki dio ruskog nuklearnog arsenala nalazi na poluotoku Kola, na maloj udaljenosti od norveške granice, uključujući nuklearne podmornice, rakete bazirane na kopnu i avione sposobne za nuklearno oružje. To bi bilo ključno ako bi Rusija došla u sukob s NATO-om negdje drugo.

"To ne isključujemo, jer je to i dalje opcija za Rusiju kako bi osigurala zaštitu svojih nuklearnih kapaciteta, svojih kapaciteta za drugi udar. To je otprilike scenario na krajnjem sjeveru koji planiramo", rekao je.

U opširnom intervjuu za Guardian, Kristoffersen je također oštro kritikovao nedavne komentare američkog predsjednika Donalda Trumpa o Grenlandu, kao i tvrdnje da savezničke zemlje nisu služile na prvim linijama fronta u Afganistanu, dok su američke trupe vodile najveći dio borbi.

"Nije imalo smisla ono što je rekao i znam da svi moji američki prijatelji iz Afganistana to znaju", rekao je Kristoffersen, profesionalni vojni oficir koji je služio nekoliko misija u Afganistanu.

Kristoffersen je načelnik odbrane Norveške od 2020. godine, odgovoran za oružane snage zemlje, kao i za obavještajnu službu. Bio je to period intenzivnih promjena, jer je ruska invazija na Ukrajinu prisilila na preispitivanje evropske sigurnosne arhitekture, pri čemu su se susjedna Švedska i Finska pridružile Norveškoj u NATO savezu, a zemlja je ojačala svoja pogranična područja s Rusijom na krajnjem sjeveru.

Dodao je da Norveška i Rusija i dalje održavaju direktan kontakt u vezi s misijama potrage i spašavanja u Barentsovom moru te da se na granici održavaju redovni sastanci između predstavnika dviju vojski.

Također je preporučio uspostavljanje vojne telefonske linije između dva glavna grada kako bi se izbjegla eskalacija zasnovana na nesporazumima. Rekao je da su ruske akcije na krajnjem sjeveru uglavnom bile manje agresivne od onih u Baltičkom moru.