Svijet je, na sreću, ostavio iza sebe pandemiju koronavirusa, ali za milione ljudi ova bolest nije stvar prošlosti. Uprkos ubrzanom razvoju vakcina, koji je omogućio povratak normalnom životu ranije nego što se očekivalo, za mnoge je pomoć stigla prekasno – bilo da su izgubili život ili su pretrpjeli težak oblik bolesti.

Danas više nema svakodnevnih izvještaja o broju zaraženih, ali kovid 19 ostaje prisutan, pri čemu nove mutacije izazivaju zabrinutost uglavnom tokom zimskih mjeseci. Ipak, oni koji možda najintenzivnije osjećaju posljedice pandemije jesu pacijenti sa dugim kovidom, jer nastavljaju da se bore sa simptomima kao što su "moždana magla", jak umor i respiratorni problemi.

Novo istraživanje Univerziteta u Kaliforniji otkrilo je da "zombi" fragmenti koronavirusa ostaju u organizmu i masovno napadaju ćelije imunog sistema, izazivajući upalu i pogoršavajući simptome dugog kovida.

Bioinženjer Džerard Vong objasnio je da ovi fragmenti ciljaju specifične vrste zakrivljenosti na ćelijskim membranama. "Ćelije sa šiljcima, zvjezdastog oblika ili sa mnogo 'pipaka' lakše bivaju potisnute", naveo je on, opisujući mehanizam koji je do danas bio nepoznat.

Čak i kada organizam neutrališe virus, bilo prirodnim putem ili vakcinacijom, proteinski ostaci mogu ostati u tijelu. Ovi nalazi u značajnoj mjeri objašnjavaju ozbiljne i dugoročne posljedice koje doživljavaju milioni pacijenata širom svijeta.

Prema riječima naučnika, ovi fragmenti mogu imati jači uticaj na osobe sa oslabljenim imunim sistemom. Ćelije koje detektuju infekcije i upozoravaju organizam, kao i one koje se bore protiv njih, bivaju suzbijene, ostavljajući tijelo izloženijim.

"Virusi rade toliko mnogo stvari koje još uvijek ne razumijemo u potpunosti. Želimo da shvatimo kakvu ulogu igraju svi ti ostaci, kako tokom bolesti, tako i nakon nje", istakao je Vong, naglašavajući da se otvara novo polje istraživanja dugoročnih posljedica kovida 19.

Uloga omikron varijante

Studija je takođe pokazala da je omikron varijanta, koja je bila izuzetno zarazna ali manje smrtonosna, ostavljala u organizmu više fragmenata u odnosu na prethodne varijante.

Bioinženjerka Jue Žang sa Univerziteta Vestlejk u Kini navela je da je omikron pokazao "misteriozno ponašanje", jer se razmnožavao velikom brzinom, a da pritom nije izazivao jednako teške infekcije.

"Utvrdili smo da su djelovi šiljaka omikrona bili mnogo manje sposobni da uništavaju važne ćelije imunog sistema, što ukazuje na to da se imuni sistem pacijenata ne iscrpljuje u istoj mjeri", objasnila je.

Novi podaci nas podsjećaju da, uprkos povratku svakodnevici, pandemija nije završena za sve i da naučna istraživanja ostaju ključna za razumijevanje i suočavanje sa njenim dugoročnim posljedicama.