Piše: Jasmin Mujanović za JustSecurity 

Pogled na to da se Milorad Dodik, bosanski Srbin i secesionista s podrškom Kremlja, prošle sedmice vratio u Vašington u zvaničnu posjetu, nakon što je veći dio protekle decenije proveo pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, duboko zabrinjava. Dodik i njegov režim predstavljaju najmilitantniji element na Zapadnom Balkanu, zbog čega su administracija Baracka Obame, prva administracija Donalda Trumpa i administracija Joea Bidena uvele sankcije protiv njega i njegovih saradnika.

Sada, uprkos tome što je prošle godine smijenjen s funkcije na osnovu odluke Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine zbog ignorisanja pravno obavezujućih odluka međunarodno imenovanog visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH, te uprkos zabranama ulaska koje su mu uvele brojne evropske države, Dodik više nije pod američkim sankcijama. Nije iznenađujuće što promjenu politike administracije Donalda Trumpa doživljava kao politički spas.

Ipak, za zagovornike pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji i NATO-u, u ovoj promjeni politike Bijele kuće možda postoji i prilika. Administracija Donalda Trumpa daje prioritet američkim ekonomskim i komercijalnim interesima u vanjskoj politici, a predloženi veliki trgovačko-poslovni centar u Sarajevu nudi mogućnost da se glavni grad transformiše u regionalno investicijsko i finansijsko središte pod prepoznatljivim američkim brendom „World Trade Center“. No, mogu li umjereni i vizionarski bosanskohercegovački lideri preuzeti inicijativu — prije nego što Dodik učvrsti svoju poziciju u Vašingtonu?

Za sada se malo toga može učiniti kako bi se ublažile postojeće činjenice. Entitet kojim je Dodik u to vrijeme predsjedavao, Rs, angažovao je 2025. godine niz američkih lobista, uključujući i osuđene osobe (koje je pomilovao predsjednik Donald Trump) Roda Blagojevicha i Michaela Flynna, po cijeni od 100.000 dolara mjesečno novca poreskih obveznika za Flynna. Ukupni iznos koji je Dodikova vlada potrošila na lobiranje radi ukidanja američkih sankcija mjeri se milionima dolara.

Dodik je ubrzo osigurao ukidanje američkih sankcija za sebe i praktično cijeli svoj režim, navodno u zamjenu za mirno prihvatanje smjene s funkcije i obećanje da će smanjiti napade na ustavni poredak zemlje. To predstavlja jasnu političku pobjedu deklarisanog protivnika jedinstvene bosanske države i, možda još važnije za administraciju Donalda Trumpa, dugogodišnjeg antiameričkog agitatora.

Međutim, Sjedinjene Američke Države i dalje su nezaobilazan partner za Bosnu i Hercegovinu. SAD su arhitekt Ustava BiH kroz Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. godine, kojim je okončan četverogodišnji rat (Ustav je aneks tog sporazuma). Također, SAD ostaju glavni — ako ne i jedini — garant tog poretka. Evropska unija, čije članstvo ostaje cilj lidera u Sarajevu, nema sposobnost koherentnog djelovanja u regionu, dijelom zbog blokada država članica bliskih Dodiku, poput Mađarske i Hrvatske. Stoga je održavanje bliskih veza s Vašingtonom od presudne važnosti za Sarajevo.

Amerika već duže vrijeme pokazuje ograničen interes za bosanskohercegovačka pitanja. Administracija Joea Bidena podržala je 2022. i 2023. godine značajno učvršćivanje najproblematičnijih sektaških aspekata etničkog sistema podjele vlasti, podržavajući intervencije visokog predstavnika Christiana Schmidta u izborni sistem Federacije BiH. Administracija Donalda Trumpa, s druge strane, pokazuje određeni stepen ideološke bliskosti s Dodikom i njegovim hrvatskim nacionalističkim saveznicima. I Dodik i njegov politički partner Dragan Čović vjeruju da „kršćansko-nacionalna“ orijentacija dijela administracije Donalda Trumpa pogoduje njihovim sektaškim ciljevima, posebno ako uspiju većinsko bošnjačko stanovništvo (umjerene, liberalne muslimane) lažno prikazati kao prikrivene islamističke radikale. Nasuprot tome, libertarijanski Cato institut Bosnu je nazvao „najslobodnijom zemljom s muslimanskom većinom na svijetu“.

Hitna potreba za novim pristupom

Za većinu stanovništva Bosne i Hercegovine — kako za bošnjačku zajednicu, tako i za sve druge koji su opredijeljeni za državnost, suverenitet i teritorijalni integritet zemlje — postoji hitna potreba za osmišljavanjem nove strategije odnosa s američkim partnerima, i republikancima i demokratama. Transakcijski pristup administracije Donalda Trumpa međunarodnim odnosima može ponuditi prostor za takvu novu strategiju.

Ambasada SAD-a u Sarajevu jasno je istakla da joj je fokus u Bosni i Hercegovini poslovne prirode: interes za energetski sektor, posebno za Južnu interkonekciju plinovoda, te za olakšavanje pristupa američkim multinacionalnim kompanijama i investitorima bosanskohercegovačkom tržištu. Ove ciljeve domaći zvaničnici bi trebali spremno prihvatiti.

Nažalost, značajne političke i regulatorne prepreke i dalje postoje kada je riječ o izgradnji plinovoda. Potrebne zakonodavne reforme za poboljšanje investicijskog ambijenta godinama su blokirane od strane srpskih i hrvatskih nacionalističkih tvrdolinijaša, koji vjerovatno strahuju da bi racionalizacija javne uprave oslabila njihov politički uticaj.

Onima koji zagovaraju novi pristup američko-bosanskim odnosima potreban je kredibilan, veliki projekat s podrškom SAD-a, koji uživa dvostranačku podršku u Vašingtonu, može se relativno brzo realizirati i ne može biti sabotiran od strane Dodika i njegovih saveznika.

Takva inicijativa trenutno je predložena izgradnja Sarajevo World Trade Center-a, čiji je glavni investitor sarajevska kompanija MDC. Projekat, procijenjen na oko 150 miliona dolara, bio bi prva podružnica u Zapadnom Balkanu u okviru Svjetske asocijacije trgovinskih centara (World Trade Centers Association), mreže od 300 lokacija u 100 zemalja koja posjeduje zaštitne znakove „World Trade Center“ i „WTC“. Realizacijom ovog kompleksa, Sarajevo bi poslalo snažnu poruku o opredijeljenosti ka integraciji u globalnu tržišnu ekonomiju i pokazalo da je Bosna i Hercegovina „otvorena za poslovanje“.

Potencijal za obnovu?

Dobra vijest je da je projekat, predstavljen javnosti u novembru 2024. godine, pozitivno primljen i od strane prethodne administracije Joea Bidena i Vlade Federacije BiH, ali i od strane administracije Donalda Trumpa. Loša vijest je da je od tada učinjeno vrlo malo, dijelom zbog sporosti regulatornih tijela u Sarajevu. Izgradnja još nije započela, iako i američki i bosanskohercegovački zvaničnici ističu da je riječ o prioritetu.

Bosanskohercegovački zvaničnici trebali bi razumjeti simboliku brenda WTC, povezanog s otpornošću i poduzetničkim duhom. Nastao je s Njujorškim tornjevima blizancima, uništenim u terorističkim napadima 11. septembra, ali se i dalje širi širom svijeta.

Ta priča o obnovi snažno odjekuje među Bosancima i Hercegovcima, koji znaju šta znači obnova nakon terora i agresije. No, veza nije samo simbolična. WTC Sarajevo mogao bi postati temelj nove ere bosanskohercegovačke vanjske politike — politike koju ne vode okamenjeni sektaški interesi, već inovatori, i čiji je prvi princip otvaranje zemlje prema svijetu i privlačenje globalnog kapitala. Taj kapital mogao bi potaknuti upravo one političke i ekonomske reforme potrebne za članstvo u EU i NATO-u.

U tom kontekstu, početna vrijednost projekta od 150 miliona dolara mogla bi brzo rasti. Američka kompanija iz oblasti odbrambene industrije, Regulus Global, nedavno je ponudila dodatnih 100 miliona dolara za modernizaciju fabrike municije Pretis u BiH, uz postojeća ulaganja u Pretis i Binas, koji su većinski u vlasništvu Federacije BiH. Zajedno s WTC projektom, to bi značilo više od 250 miliona dolara američkih investicija u narednoj godini ili dvije.

Ako iskoriste ovu generacijsku priliku, bosanskohercegovački zvaničnici — posebno oni opredijeljeni za integraciju u EU i NATO — otkrit će da je razgovor s američkim i evropskim partnerima drugačiji kada su domaćini značajnih komercijalnih projekata, nego kada traže finansijsku pomoć.

No, kako bi do takvog zaokreta uopće došlo, vlasti i regulatorna tijela u Sarajevu moraju hitno odobriti projekat WTC-a i započeti gradnju što je prije moguće. Jer Dodik i njegovi saveznici već imaju značajnu prednost u nastojanju da osiguraju podršku ključnih aktera u Vašingtonu za svoju štetnu političku agendu.