Prošle godine žrtve online prevara u Sloveniji prijavile su policiji štetu od 40,4 miliona eura, što je za trećinu više nego godinu prije. Posljednja veća prijevara dogodila se u Murskoj Soboti, gdje su prevaranti odnijeli gotovo 284 hiljade eura.

Naime, Policijska uprava Murska Sobota objavila je da su u petak rješavali online prevaru u kojoj su online prevaranti uspjeli uvjeriti žrtvu da prebaci 283.829 eura na razne transakcijske račune u inostranstvu.

Broj kibernetičkih incidenata u Sloveniji i dalje raste. Nacionalni centar za odgovor na kibernetičku sigurnost SI-CERT prošle ih je godine obradio 6196, što je 1609 više nego godinu prije. Od svih kibernetičkih incidenata otkrivenih prošle godine, 3423 su bila manja, a 778 složenija, te 1995 slučajeva phishinga ili phishinga s vjerodajnicama i bankovnim podacima.

Prema policijskim podacima, ukupan iznos prijavljenih online prevara u 2025. iznosio je 40,4 miliona eura, što je povećanje od 33 posto u odnosu na 2024. godinu, napisao je i Nacionalni centar za odgovor na kibernetičku sigurnost.

Prilikom objave podataka za 2025. godinu, centar SI-CERT posebno je istaknuo nezaustavljiv rast phishinga. Kako napominju, ovo je i dalje glavni alat u online prijevarama i drugom kibernetičkom kriminalu.

Omogućuje počiniteljima početni pristup pojedinačnim uslugama i mrežama tvrtki. Phishing ne provode samotni počinitelji, već iza tih aktivnosti stoji organizirani kriminal, opremljen skupom alata koji olakšavaju provedbu takvih napada i omogućuju praćenje uspjeha njihovih "kampanja".

Centar za odgovor na kibernetičku sigurnost također upozorava da je sve teže identificirati lažne poruke putem kojih zlonamjernici pokušavaju dobiti podatke za prijavu pojedinaca. Kao mogući oblik obrane istaknuli su pravovremenu obavijest o phishing napadima centru, gdje se, nakon pregleda i potvrde napada, web adresa stavlja na popis koji se može koristiti na vatrozidima i SIEM sustavima organizacije, čime se sprječava zaposlenicima da posjete zlonamjernu web stranicu.

U 2025. godini ovo je nadograđeno profinjenim popisom domena koje se mogu koristiti na DNS RPZ popisu, koji je namijenjen sprječavanju posjeta zlonamjernoj web stranici, napisali su. Prošle godine na popis je stavljeno 1995 web adresa, a iz njih je izdvojeno 1100 zlonamjernih domena.

U prošlosti su mjere za ograničavanje štetnih posljedica otkrivenog napada uključivale ograničavanje pristupa na temelju geografske lokacije IP adrese. U početku su počinitelji koristili zloupotrijebljene sustave u inozemstvu za pokušaj napada, a kasnije i komercijalne pružatelje VPN usluga i Tor mrežu.

Ako je napad otkriven dovoljno rano, ograničavanje pristupa iz inozemstva moglo bi pomoći, naveli su. Međutim, nedavno je postalo moguće angažirati usluge posrednika u kućanstvima, gdje je izuzetno teško, ako ne i nemoguće, utvrditi je li pojedinačni pokušaj pristupa legitiman pokušaj slovenskog korisnika ili se ta IP adresa koristi kao posrednik od strane počinitelja u inostranstvu.

Neki pružatelji usluga oglašavaju posredničke usluge kao potpuno legalnu uslugu, jer se od samih korisnika očekuje da se dobrovoljno pridruže mreži i stave na raspolaganje dio svoje mrežne povezivosti. Graničniji su, prema centru za odgovore, sustavi u kojima razne mobilne aplikacije, od igara do aplikacija za poboljšanje produktivnosti, sadrže kod koji povezuje uređaj pojedinca s mrežom posredničkih sistema.

Nakon što korisnik prihvati uvjete korištenja, uređaj je spreman za korištenje pristupa sa svoje IP adrese.

Prošle godine centar za odgovore, u suradnji s policijom, bavio se i slučajem u kojem je krađa sredstava s bankovnog računa izvedena sa slovenačke IP adrese.

Pretraga kuće pokazala je da se radi o vrlo jeftinom uređaju za streaming TV sadržaja koji je netko kupio od druge osobe u baru. Kako navodi SI-CERT, motivacija za to je često gledanje besplatnih sportskih programa.

„Ovi uređaji često dolaze na tržište s unaprijed instaliranim infekcijama koje ih povezuju s posredničkom mrežom bez znanja vlasnika“, objasnili su.