Puno prije nego što se tumor može uočiti na snimci, biološki temelji raka možda su već postavljeni. Prema Ahmedu Elbediwyju, višem predavaču biologije raka i kliničke biokemije na britanskom Univerzitetu Kingston, te Nadine Wehidi, višoj predavačici genetike i molekularne biologije na istom univerzitetu, znanstvenici već razvijaju strategiju koja nastoji intervenirati desetljećima ranije nego što to dopušta uobičajeni pristup liječenju raka.

Umjesto čekanja pojave simptoma, znanstvenici razvijaju pristup nazvan "presretanje raka". Taj se pristup usredotočuje na zaustavljanje temeljnih bioloških promjena koje s vremenom dovode do te zloćudne bolesti. Suptilne genetske promjene postupno se nakupljaju u stanicama, ponekad stvarajući male nakupine, nazvane klonovi. One su osobito detaljno proučavane u krvi, gdje njihova prisutnost može upućivati na povećani rizik od bolesti poput leukemije. Na širenje tih klonova utječu starenje, upalne reakcije, nasljedni faktori i utjecaji okoliša.

Elbediwy i Wehida ističu šesnaestogodišnje istraživanje, objavljeno u časopisu Blood krajem ljeta 2025. godine, koje je obuhvatilo oko 7000 žena, a pokazalo je da određene mutacije ubrzavaju rast klonova, dok druge povećavaju osjetljivost stanica na upalu. Praćenje takvih obrazaca moglo bi pomoći u prepoznavanju osoba kod kojih postoji veća vjerovatnost razvoja raka u kasnijoj dobi.

Rak se ne razvija odjednom

Dugoročna genetska istraživanja klonalnog rasta u krvi potvrđuju da je razvoj raka višestupanjski proces koji se može pratiti godinama prije pojave tumora. Rani znakovi upozorenja, uključujući prekancerozne promjene poput madeža ili polipa, mogu postati mete intervencije puno prije nego što se razvije invazivna bolest.

Testovi za rano otkrivanje više vrsta raka (MCED) analiziraju cirkulirajuću tumorsku DNK koju abnormalne stanice otpuštaju u krvotok. Cilj im je prepoznati bolest prije nego što postane vidljiva na slikovnim pretragama. Razlika u stopama preživljenja jasno pokazuje koliko je rana dijagnoza presudna, jer ako se rak debelog crijeva otkrije u prvoj fazi, pet godina nakon dijagnoze živo je 92 posto bolesnika, dok u četvrtoj fazi taj udio pada na 18 posto preživjelih bolesnika. Ipak, MCED testovi mogu propustiti pojedine slučajeve te zahtijevaju dodatne potvrđujuće pretrage nakon pozitivnog nalaza.

Novi mogući put u prevenciji raka

Elbediwy i Wehida napominju u članku za The Conversation da primjena modela procjene rizika, sličnog onome u kardiologiji, nosi posebne izazove. Napredovanje raka manje je predvidivo, a neke rane promjene nikada ne napreduju. Prekomjerna dijagnostika, tjeskoba, nepotrebne biopsije i nejednak pristup, osobito ako testovi ostanu skupi, predstavljaju ozbiljne etičke i praktične izazove u primjeni ranog otkrivanja raka.

Regulatorna tijela u Sjedinjenim Američkim Državama procjenjuju standarde pouzdanosti i protokole daljnjeg postupanja za MCED testove. U Velikoj Britaniji Nacionalni plan za rak, objavljen 4. februara 2026. godine, predviđa dodatnih 9,5 miliona dijagnostičkih pretraga godišnje u okviru britanskog zdravstvenog sistema do marta 2029. godine, kao i nastavak testiranja biomarkera ctDNK kod raka pluća i dojke, uz moguće proširenje na druge vrste raka ako se pokaže isplativim, pišu Elbediwy i Wehida.

Prevencija raka mogla bi prijeći iz reaktivnog u anticipativni pristup, no oprezna primjena dokaza i etička zaštita pacijenata bit će presudni za daljnji razvoj metode presretanja raka.