„Iran je smetanja Amerikancima, ne uklapa se u američku sliku kako svijet mora biti uređen, posebno Bliski istok. Ako već ne može direktno pobijediti Kinu, onda treba slabiti njezine saveznike. Biden je išao slabiti Rusiju, ali to nije uspjelo pa sada SAD želi Rusiju pridobiti da se ona emancipira od Kine. Venezuela je pala pod utjecajem SAD-a, a sada je red da padne vlast u Iranu i da dođe nova vlast koja će biti puno otvorenija za suradnju s SAD-om i Zapadom. Amerikanci će nastaviti činiti sve što mogu kako bi se svrgnuli vlast u Iranu, a u međuvremenu će je pokušati oslabiti”, kaže u Briefingu Jutarnjeg lista bivši ministar vanjskih poslova, povjesničar dr. sc. Miro Kovač.

„Amerikanci su pripremili teren. Prema onome što čujemo i čitamo, udara u Iranu će biti. Hoće li oni biti samo simboličke naravi ili će biti malo širi i bolniji, pokazat će naredni dani. Vlast u Iranu ne prihvaća američku dominaciju i želi imati visok stupanj neovisnosti u odnosu na SAD, što Amerikanci i Izrael ne prihvaćaju. Prije nekoliko tjedana Netanyahu je zamolio Trumpa da ne ide odmah u napade na Iran jer postoji strah da bi neki iranski projektili mogli probiti izraelski štit”, ističe Kovač.

Prema njegovim riječima, SAD-u je u interesu da u Ukrajini dođe do primirja jer procjenjuje da je kontraproduktivno zaoštravati odnose s Rusijom budući da je Americi jedini opasni konkurent Kina.

„I Rusiji bi odgovaralo da se izvuče iz zagrljaja Kine i da se sklopi mirovni sporazum kojim bi dobila sve što je tražila. Tu su dva problema – Ukrajina i Europa. Amerikanci i Rusi doživljaju da Europa ometa mirovni proces. Zelenskom je neprihvatljivo podnijeti politički teret zaključenja sporazuma koji bi implicirao gubitak teritorija i zato on pribjegava mogućnosti raspisivanja referenduma kako bi ukrajinski narod snosio odgovornost za zaključivanje takvog mirovnog sporazuma. Moja je procjena da će se nastaviti pritisak Amerikanaca na Zelenskog. Nije slučajno da je Zalužni dao intervju u kojem kritizira Zelenskog zbog propale ofenzive 2023. To je pritisak na Zelenskog”, govori Kovač. Dodaje da Europa prkosi SAD-u iako, nažalost, nema svoju samostalnu strategiju završetka rata u Ukrajini nego više postoji histerija nego strategija.

„Vojne i obrambene sposobnosti Europe nisu na razini Rusije. Ne proizvodimo dovoljno oružja i municije da bismo dugoročno odvratili Rusiju. Osjeća se trend rasta vojne industrije, ali nismo u stanju pomoći Ukrajini da vrati okupirana područja niti Ukrajina o tome govori. Cilj Ukrajine je doći do mira, a da se stanje na terenu zamrzne, dok Rusija i dalje traži cijelu Donjecku oblast i napuštanje triju gradova koje Ukrajinci još tamo drže”, objašnjava Kovač.

Napominje da će prema procjeni UN-a za pet godina Kina predstavljati 45 posto svjetske proizvodnje, SAD 11, a Njemačka 6 posto. Nakon Drugog svjetskog rata je SAD držao 49 posto.

„Amerikanci se moraju resetirati, ali oni neće napustiti Europu. Ne zbog ljubavi, nego zato što je trebaju kao partnera u strateškom smislu”, tvrdi Kovač. Podsjeća da je i za vrijeme Hladnoga rata njemački Bundeswehr bio respektabilna vojna sila jer su Amerikanci htjeli imati štit prema Sovjetskom savezu. Amerikanci su, dodaje, htjeli da ne postoji hegemon u Europi, a i danas u Europi postoji velika želja da Amerikanci ostanu prisutni jer postoji veliko nepovjerenje između europskih država i dok su Amerikanci tu, nema opasnosti od međusobnih sukoba.

„AfD je u Njemačkoj pojedinačno najjača stranka. U toj stranci ima slobodarskih i socijalnih, ali i nacionalsocijalističkih tendencija. Ne vjerujem da bi, kao i u slučaju Nacionalnog okupljanja u Francuskoj, ako bi nekim čudom AfD došao na vlast, Njemačka napustila Europsku uniju jer i AfD ima kontakte s američkom administracijom”, naglašava Kovač. Kaže da ni vođa mađarske oporbe nije za napuštanje uvoza ruske nafte ni da se Mađarska više angažira oko Ukrajine.

„Mi se u Europi moramo riješiti misionarstva i stava da svi moraju živjeti i gledati na svijet kao i mi. Taj stav dolazi iz naše kršćanske povijesti. Moramo biti realniji. Neki narodi izvan Europe nisu spremni prihvatiti naše vrednote. Moramo skrbiti o sebi i o svom kontinentu. Ne treba se od nikoga micati, nego osokoliti i emancipirati”, poručuje Kovač pa komentira nagađanja da bi Angela Merkel mogla iduće godina biti izabrana za predsjednicu Njemačke.

„Gospođa Merkel u CDU-u više nije rock zvijezda. U dijelu stranke postoji i otpor prema njoj. Zeleni pa i SPD, pa čak i dijelovi lijeve stranke Die Linke, je obožavaju. Ona je danas došla na sabor CDU-a koji se održava u Stuttgartu. Zadnjih godina nije dolazila iako je bila pozvana. Vidjet ćemo kako će biti prihvaćena i kako će je kancelar Merz doživjeti”, govori Kovač dodajući da Nijemci od Merza očekuju poteze na ekonomsko-političkom planu, zbog čega i gospodarstvenici negoduju jer Njemačka gubi konkurentnost. Otkriva njemačke statističke podatke po kojima u Njemačkoj živi 413.000 Hrvata ne računajući oko 25.000 onih koji su uzeli njemačko državljanstvo. To je 23.000 Hrvata manje nego prije dvije godine.

„Volio bih da se taj trend nastavi. I dosta Poljaka i Bugara je otišlo iz Njemačke. Hrvati su peti najbrojniji stranci u Njemačkoj, a ima nas u Hrvatskoj manje od 4 milijuna. To je kao kada bi u Njemačkoj bilo 4 milijuna Poljaka, a ima ih oko 800.000. Bit ću zadovoljan kada se broj Hrvata u Njemačkoj smanji na ispod 200.000. Za to u Hrvatskoj postoji šansa”, ističe Kovač.