Ivo Tadić, predsjednik HDS-a i delegat u Domu naroda PFBiH, za Oslobođenje govori o saradnji hrvatskih stranaka pred opće izbore, Južnoj interkonekciji i izmjeni Ustava.

Gospodine Tadiću, nedavno je pet hrvatskih političkih stranaka, među kojima je i HDS čiji ste predsjednik, dogovorilo da će imati zajedničkog kandidata za Predsjedništvo BiH, kao i saradnju na općim izborima. O kojem zajedničkom kandidatu je riječ i da li je nastup ovih stranaka recept po kojem računate da možete imati jači politički uticaj od HDZ-a BiH?

- Već godinu pet hrvatskih političkih stranaka (HDZ 1990, HNP, HDS, HRS, HSS) razgovaraju o zajedničkom nastupu na predstojećim općim izborima u BiH. Postignut je dogovor o zajedničkim listama na svim razinama vlasti, kao i o zajedničkom nestranačkom kandidatu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Politički realista

- Ime kandidata ćemo saopćiti javnosti u narednom razdoblju. Smatramo da su političko okupljanje i jedinstvo ključ jačanja političkog pluralizma unutar hrvatskog naroda u BiH. Ovo je prvi put da imamo ovakav stupanj suradnje među hrvatskim strankama i uvjereni smo da takav pristup može rezultirati snažnim i relevantnim političkim rezultatom i iskorakom. Naš cilj je biti nezaobilazan faktor u procesu formiranja vlasti nakon općih izbora. Vjerujemo da će i tehničke izmjene Izbornog zakona doprinijeti transparentnijem i regularnijem izbornom procesu, što je preduvjet jačanja povjerenja građana u demokratske izbore.

Da li je bilo pokušaja za ukrupnjavanjem opozicije stranaka s hrvatskim predznakom i razgovora sa predstavnicima trojke i onih koji ih podržavaju? Šta se desilo nakon poziva Iliji Cvitanoviću da preuzme odgovornost i kandiduje se, te tako pokaže da ne stoji uz politiku Dragana Čovića?

- Pokušaj stranaka trojke i opozicije iz Republike Srpske da formiraju novu parlamentarnu većinu ponovo je završio bezuspješno. Ipak, očigledno je da oni posjeduju značajan kapacitet, naročito ako se uzmu u obzir sve opstrukcije od SNSD-a i HDZ-a od odgađanja sjednica i nedostatka kvoruma, pa do sistemskih blokada procesa.​ Kad je riječ o gospodinu Cvitanoviću, on je pokazao politički realizam. Bio je potpuno svjestan da sa jednom rukom u odnosu na tri, koliko ima HDZ, ne može preuzeti njihovu poziciju, niti za takav potez trenutno ima puni legitimitet. Važno je naglasiti da se ovdje ne radi o pukom pružanju potpore HDZ-u i Draganu Čoviću. To najbolje potvrđuje činjenica o postojanju koalicije pet hrvatskih političkih stranaka, koja nastupa kao neovisan faktor, nastojeći artikulirati autentične interese izvan domene dominacije jedne stranke.

Smatrate li opravdanim zahtjev klubova poslanika hrvatskih stranaka iz Predstavničkog doma Parlamenta FBiH za smjenu predsjedavajućeg Dragana Miokovića i šta bi se eventualno njegovom smjenom promijenilo na političkoj sceni FBiH?

- Izjava predsjedatelja Zastupničkog doma FBiH da je na Bleiburgu ubijeno malo Hrvata je nedopustiva i jako uvredljiva za hrvatski narod u BiH, a posebno kada se uzme u obzir činjenica da je isti predsjedatelj najvišeg zakonodavnog tijela u FBiH. U ozbiljnom i demokratskom društvu standardi moraju biti jednaki za sve. Ako je povjerenje javnosti narušeno, Parlament ima obvezu reagirati. Očekujem da će zastupnici pokazati političku zrelost i postupiti u skladu s tom odgovornošću. Povijesne teme, poput stradanja razoružanih ljudi na Bleiburgu, zahtijevaju dostojanstven i odgovoran i činjeničan pristup. Politička odgovornost mora postojati. Ona nije pitanje političkih simpatija ili stranačke pripadnosti, nego temelj demokratskog poretka i povjerenja građana u institucije.

U januaru je usvojen budžet FBiH za ovu godinu i poznato Vam je da nema zakona, a ni sredstava za borački dodatak u budžetu iako su postojala obećanja. Budući da je izborna godina, očekujete li pritisak koji će ići u pravcu usvajanja rebalansa budžeta kako bi se uveo dodatak?

- Pitanje braniteljskog dodatka mora se promatrati kroz prizmu dostojanstva, socijalne sigurnosti i pravednog odnosa prema ljudima koji su dali doprinos u obrani zemlje. Krajem prošle godine postignut je dogovor s braniteljskim udrugama Armije RBiH i HVO-a o uvođenju dodatka u visini od 1,5 KM mjesečno za sudjelovanje u domovinskom ratu i da će se u proračunu za 2026. osigurati oko 240 milijuna KM. Međutim, Vlada FBiH nije predvidjela sredstva u proračunu za 2026. i branitelji su ponovno izigrani. Primjera radi, u RS-u se već duže vremena isplaćuje ova naknada za branitelje u visini od 3,5 KM, a od siječnja ove godine naknade su podignute na 4,5 KM zašto je Vlada RS-a osigurala u proračunu 290 milijuna KM. S druge strane, vjerujem da će Vlada FBiH u prvom rebalansu tekuće godine predvidjeti ova sredstva kako bi u drugoj polovici godine krenula sa isplatom navedenog dodatka i kupovinom biračkog tijela.

Realizacija južne plinske interkonekcije od strateškog je značaja za BiH. Nakon niza sastanaka, jedna od novijih informacija je da je predsjednica FBiH Lidija Bradara povukla zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Južnoj interkonekciji. Šta bi mogli biti razlozi za ovaj Bradarin potez ako znamo da je sve vrijeme predsjednik HDZ-a Dragan Čović insistirao na formiranju nove kompanije u Mostaru?

- Kada je riječ o Južnoj interkonekciji, mislim da ovdje više nema otvorenih pitanja. Riječ je o strateškom energetskom projektu od iznimne važnosti za FBiH i BiH, koji će omogućiti dopremu američkog plina iz Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu. Projekt ima snažnu međunarodnu potporu. Američki partner uključen je kao investitor, operater i distributer, što jamči financijsku stabilnost, tehničku pouzdanost i dugoročnu održivost cijelog sustava. Time BiH dobiva sigurnog partnera u području energetike, a realizacijom ovog projekta BiH bi u potpunosti uklonila ovisnost o ruskom plinu.

Slika države

Ovaj projekt nije političko pitanje, nego pitanje energetske sigurnosti i gospodarske i strateške stabilnosti BiH. Ovaj projekt, ujedno, BiH donosi snažnije povezivanje sa američkim i zapadnim partnerima.

Izmjena ustavnog ustrojstva države ponovo se aktuelizira kao jedno od gorućih pitanja, kako od stranačkih predstavnika iz RS-a, tako i iz pojedinih stranaka iz FBiH. Da li se ozbiljniji razgovori mogu očekivati već nakon izbora, uz snažniju podršku američke i evropske administracije?

- Kada je riječ o izmjeni ustavnog uređenja BiH, jasno je da bi se bilo kakav ozbiljan dogovor trebao postići unutar same države. Nitko izvana zasad ne želi nametnuti ustavno uređenje, jer vjeruju da je to odgovornost domaćih političkih aktera. Nažalost, trenutačno ne vidim spremnost za bilo kakav dogovor, jer ne postoji političko povjerenje niti politička hrabrost za bilo kakav iskorak. Istodobno, ne možemo zanemariti ukupna događanja oko novog svjetskog poretka, rata u Ukrajini te samim time nove dinamike unutar američke i europske administracije. Koliko je aktualna vlast, zapravo, nefunkcionalna, najbolji je primjer novi moderni granični prijelaz u Gradišci. Most završen, a kolone ostaju. Bez unutarnjeg konsenzusa nema održive ustavne reforme ni dugoročne političke stabilnosti.