Prošle godine bitanski list Economist je objavio članak pod naslovom "Koja je ekonomija najbolje prošla u 2025. godini?". Godišnja rang lista 36 uglavnom bogatih zemalja, provedena petu godinu zaredom, imala je za cilj da precizno odredi "ekonomiju godine".

List je prikupio podatke o pet pokazatelja: inflaciji, BDP-u, radnim mjestima, performansama berze i "širini inflacije", mjereći udio kategorija proizvoda s godišnjim porastom cijena većim od dva posto.

Zemlje su rangirane po svakoj mjeri, stvarajući "ukupni rezultat ekonomskog uspjeha" u 2025. godini. Na iznenađenje, Izrael je bio treći, nakon Portugala i Irske.

Dva glavna pokazatelja su pokrenula ovaj "ekonomski uspjeh". Izraelska ekonomija zabilježila je stopu rasta BDP-a od 3,5 posto, što je premašilo globalni prosjek od 3,2 posto.

Još iznenađujuće, njeno tržište dionica je poraslo, a cijene dionica su porasle za 53 posto u odnosu na prethodnu godinu - nadmašivši glavne svjetske berze, piše Middle East Eye, prenosi Stav.ba.

Iako Izrael vodi rat protiv Gaze već više od dvije godine, takve brojke obično odražavaju snažnu ekonomiju, pri čemu kompanije prijavljuju solidne zarade i rast, a domaći i strani investitori izražavaju povjerenje u zemlju.

Prema izvještaju lista Times of Israel, strani investitori su "hrlili na izraelska tržišta kako bi kupili dionice počevši od sredine 2024. godine nakon rasprodaje na početku rata 2023. godine".

Pozivajući se na podatke s berze u Tel Avivu, u izvještaju se navodi da je od prošlog septembra "vrijednost udjela stranih finansijskih institucija u dionicama Tel Aviva, isključujući dionice koje su kotirane na dva berzanska tržišta, dostigla historijski rekord od 19,2 milijarde dolara, što je više nego dvostruko više od brojke prije izbijanja rata".

Veliki dio izvještavanja o ovom pitanju fokusirao se na izraelsku berzu koja je u velikoj mjeri usmjerena prema tehnološkim kompanijama, usred šireg tehnološkog buma. Kako bi se ojačala ekonomska otpornost, Međunarodni monetarni fond je naveo potrebu da Izrael dodatno ojača svoju "konkurentsku prednost u visokoj tehnologiji i vještačkoj inteligenciji".

Podaci Svjetske banke jasno pokazuju izraelski tehnološki bum, sa stalnim porastom izvoza visokotehnoloških proizvoda kao procenta proizvedenog izvoza u posljednjih nekoliko godina: 37 posto u 2024. godini, u odnosu na samo osam posto u 2006. godini.

Izraelske istraživačke institucije govore o visokotehnološkom sektoru zemlje koji djeluje kao primarni ekonomski motor u posljednjoj deceniji, čineći više od 40 posto rasta BDP-a zemlje između 2018. i 2023. godine. Skoro 400.000 ljudi je zaposleno u visokotehnološkom sektoru, što čini jednu petinu ukupnog BDP-a Izraela.

Prema istraživačkom centru Strategy International, izraelska "jedinstvena" fuzija tehnologije i odbrane, uključujući "čvrsto povezan odnos između vojske, akademske zajednice i privatne tehnološke industrije", stvorila je povratnu spregu koja "kontinuirano pokreće tehnološki napredak" u sajber sigurnosti, nadzoru i obavještajnim sistemima vođenim vještačkom inteligencijom.

Ali šta ova povratna sprega zaista znači? Autor Antony Loewenstein istražio je kontinuirano testiranje i razvoj tehnoloških sistema u Izraelu u svojoj knjizi "Palestinska laboratorija: Kako Izrael izvozi tehnologiju okupacije širom svijeta", koja opisuje kako se okupirana Palestina koristi kao brutalno poligon za testiranje vojne tehnologije.

Ipak, uprkos genocidu koji se nastavlja u Gazi, izraelsku ekonomiju i dalje slave međunarodne finansijske institucije i indeksi znanja. Najnoviji Globalni indeks inovacija, koji je objavila agencija UN-a, rangira Izrael na 14. mjesto od 139 ekonomija; među sjevernoafričkim i zapadnoazijskim zemljama, zauzima prvo mjesto.

UN je odvojeno priznao ulogu korporativnih subjekata u održavanju izraelske ilegalne okupacije i tekuće genocidne kampanje.

U izvještaju objavljenom prošlog ljeta pod naslovom "Od ekonomije okupacije do ekonomije genocida", specijalna izvjestiteljica UN-a Francesca Albanese opisala je izraelski vojno-industrijski kompleks kao "ekonomsku kičmu" države.

- Represija nad Palestincima postala je progresivno automatizirana, a tehnološke kompanije pružaju infrastrukturu dvostruke namjene za integraciju masovnog prikupljanja podataka i nadzora, dok istovremeno profitiraju od jedinstvenog poligona za testiranje vojne tehnologije koji nudi okupirana palestinska teritorija - navodi se u izvještaju, dodajući da ovu ekonomiju "podstiču američki tehnološki giganti koji osnivaju podružnice i istraživačko-razvojne centre u Izraelu".

Nedavni članak objavljen na izraelskom sajtu za poslovne vijesti Calcalist savršeno je opisao situaciju, napominjući da je tehnološki sektor zemlje "pretvorio krizu u katalizator", a 2025. godina zabilježila je porast spajanja, akvizicija i inicijalnih javnih ponuda.

Inovacije vođene odbranom odigrale su ključnu ulogu, navodi se u izvještaju:

- Izraelska sposobnost da integriše vojna istraživanja sa civilnim poduzetništvom pokazala se odlučujućom.

Suprotno standardnim neoliberalnim receptima za strukturne reforme, "trajna sinergija" između javnog i privatnog sektora države - posebno u istraživanju i razvoju - čini se uspješnom strategijom za Izrael.

Ali šta ovaj ekonomski povratak zaista pokazuje? Strani investitori izgledaju uvjereni da tehnološki vođena izraelska ekonomija može isporučiti - ali šta tačno isporučiti? Odgovor je danas jasan: genocid nad palestinskim narodom.