Iran je nadomak dogovora s Kinom o kupovini protivbrodskih krstarećih projektila, tvrdi šest izvora upućenih u pregovore, u trenutku dok SAD gomilaju snažne pomorske snage u blizini iranske obale zbog mogućih udara na Islamsku Republiku, piše Reuters.

Riječ je o kineskim projektilima CM-302, a sporazum je, prema istim izvorima, u završnoj fazi, iako datum isporuke još nije utvrđen.

Ti nadzvučni projektili dometa oko 290 kilometara, koji lete nisko i velikom brzinom, osmišljeni su kako bi izbjegli brodske odbrambene sisteme.

Ali Hamnei (Foto: Handout/Afp)

Njihovo uvođenje u operativnu upotrebu značajno bi ojačalo iranske sposobnosti napada na moru i predstavljalo ozbiljnu prijetnju američkim ratnim brodovima u regiji, upozoravaju vojni analitičari.

Pregovaraju dvije godine

Pregovori Pekinga i Teherana o nabavi projektilskog sistema traju najmanje dvije godine, no naglo su intenzivirani nakon 12-dnevnog rata između Izraela i Irana u lipnju. Kako su razgovori ulazili u završnu fazu prošloga ljeta, visoki iranski vojni i državni dužnosnici, uključujući zamjenika ministra obrane Massouda Oraeija, putovali su u Kinu, navode sigurnosni izvori.

"Ako Iran dobije nadzvučne projektile za napade na brodove u regiji, to u potpunosti mijenja igru. Takve je projektile iznimno teško presresti", ocijenio je Danny Citrinowicz, bivši izraelski obavještajni oficir i analitičar za Iran, piše Times of Israel.

Nije poznato koliko bi projektila obuhvaćao potencijalni ugovor niti kolika bi bila njegova vrijednost, a ostaje otvoreno i pitanje hoće li Peking u aktualnim napetim okolnostima uopće zaključiti posao.

Iransko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da Teheran ima vojne i sigurnosne sporazume sa saveznicima te da je "sada pravo vrijeme" za njihovu primjenu. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova naknadno je saopćilo da nema saznanja o navodnim pregovorima.

Xi Jinping (Foto: Yoan Valat/afp/profimedia)

Moguća isporuka CM-302 bila bi među najnaprednijom vojnom opremom koju bi Kina transferirala Iranu te bi predstavljala izazov režimu sankcija Ujedinjenih naroda, prvi put uvedenom 2006. godine. Sankcije su ublažene 2015. u sklopu nuklearnog sporazuma sa Zapadom, a ponovno su uvedene prošle jeseni.

Američke snage pred iranskim pragom

Potencijalni dogovor dolazi u trenutku jačanja vojne saradnje Kine i Irana te rastućih napetosti na Bliskom istoku, što dodatno komplicira američke napore da obuzdaju iranski raketni i nuklearni program.

Kina, Iran i Rusija posljednjih godina redovito održavaju zajedničke pomorske vježbe, a Washington je već sankcionirao pojedine kineske kompanije zbog navodne isporuke materijala povezanih s iranskim balističkim programom - optužbe koje Peking odbacuje.

Istodobno, SAD raspoređuje snažnu pomorsku grupu u dometu Irana, uključujući nosač aviona USS Abraham Lincoln i njegovu udarnu grupu, dok se prema regiji kreće i USS Gerald R. Ford s pratećim brodovima. Dva nosača zajedno mogu rasporediti više od 5000 pripadnika osoblja i oko 150 aviona.

USS Abraham Lincoln (Foto: Shepard Fosdyke-jackson/Afp)

Američki predsjednik Donald Trump nedavno je izjavio da Iran ima rok od deset dana za postizanje dogovora o nuklearnom programu, u protivnom bi se mogao suočiti s vojnim djelovanjem. Washington, prema ranijim informacijama, razmatra i scenarij višednevnih, pa i višemjesečnih operacija ako dođe do eskalacije.

Obnova iscrpljenog arsenala

Stručnjaci upozoravaju da bi nabava CM-302 značajno unaprijedila iranski arsenal, oslabljen prošlogodišnjim ratom. Kineska državna kompanija China Aerospace Science and Industry Corporation (CASIC) reklamira taj sistem kao jedan od najučinkovitijih protivbrodskih projektila na svijetu, sposoban pogoditi nosače aviona i razarače. Sistem se može lansirati s brodova, aviona ili mobilnih kopnenih platformi, a može gađati i ciljeve na kopnu.

Amerikanci su spremni za napad na Iran (Foto: Daniel Kimmelman/Afp)

Prema istim izvorima, Iran paralelno pregovara i o nabavi kineskih sistema protivzračne odbrane, prijenosnih protivzračnih projektila (MANPADS), protivbalističkog naoružanja te čak antisatelitskih sistema.

Kina je bila važan dobavljač oružja Iranu tokom 1980-ih, no opsežniji transferi smanjeni su krajem 1990-ih pod međunarodnim pritiskom.

Posljednjih godina Washington optužuje pojedine kineske kompanije za isporuku materijala povezanih s iranskim raketnim programom, ali Peking dosad nije javno optužen za isporuku cjelovitih raketnih sistema.

U pozadini svega odvija se šira geopolitička borba: Iran se sve otvorenije oslanja na Peking i Moskvu, dok Sjedinjene Države nastoje zadržati vojnu i političku dominaciju u regiji. Potencijalni dogovor o projektilima mogao bi biti nova prekretnica u toj ravnoteži snaga.