Sve veći broj istraživanja pokazuje da prehrana bogata vlaknima ne utječe samo na probavu, nego i na zdravlje srca, regulaciju šećera u krvi, tjelesnu masu pa čak i na mentalno zdravlje putem veze crijeva i mozga.

Vlakna su neprobavljivi dijelovi biljne hrane koji prolaze kroz probavni sistem relativno netaknuti, ali pritom imaju izuzetno važnu ulogu. Ona hrane korisne bakterije u crijevima, potiču redovitu probavu, smanjuju nivo "lošeg" kolesterola i usporavaju apsorpciju šećera u krvotok.

Upravo zbog toga prehrambene smjernice organizacija poput Svjetske zdravstvene organizacije sve snažnije ističu potrebu za njihovim adekvatnim unosom kao dijelom prevencije kroničnih bolesti, uključujući bolesti srca i dijabetes tipa 2.

Pored stručnjaka koji naglašavaju važnost unosa vlakana, na društvenim mrežama je nakon forsiranja unosa proteina novi "trend" unos vlakana.

Koliko nam je vlakana zapravo potrebno?

Većina stručnih preporuka kreće se oko 25 grama dnevno za žene i oko 30 do 38 grama za muškarce, ovisno o dobi i razini tjelesne aktivnosti.

No, stvarnost pokazuje da veliki dio populacije unosi znatno manje od tih količina, često jedva polovicu preporučenog unosa. Razlog leži u sve većoj konzumaciji industrijski prerađene hrane, rafiniranih žitarica i proizvoda s dodatkom šećera, koji su siromašni vlaknima.

Najbolji izvori vlakana nalaze se u cjelovitim žitaricama, mahunarkama, voću, povrću, orašastim plodovima i sjemenkama.

Stručnjaci savjetuju postepeno povećavanje unosa kako bi se probavni sistem prilagodio, uz dovoljan unos tekućine. Nagli prelazak na prehranu bogatu vlaknima bez adekvatne hidratacije može izazvati nadutost i nelagodu.