Sastanak dvojice narkobosova duboko u amazonskoj regiji Putumayo prerastao je iz tajnog kriminalnog dogovora u ozbiljan međunarodni problem – i novi način na koji Donald Trump vrši pritisak na Kolumbiju i Venezuelu, piše El Pais. Prema američkom obavještajnom izvještaju, kolumbijski gerilski vođa Giovanny Andrés Rojas, poznat pod nadimkom “Araña”, te srbijanski narkoboss Antun Mrdeža sklopili su dogovor o krijumčarenju kokaina na jednoj od najvažnijih svjetskih narko ruta.

Araña je u to vrijeme bio vrhovni zapovjednik grupe Border Commandos i istodobno službeni mirovni pregovarač kolumbijske vlade. Danas se nalazi u strogo čuvanom zatvoru La Picota u Bogoti. Mrdeža je pak od maja 2025. u pritvoru u Venezueli, nakon što je godinama bio u bijegu koji je počeo spektakularnim nestankom iz kolumbijskog pritvora.

Bijela kuća službeno je zatražila izručenje obojice, a njihova imena sada su dio diplomatskih razgovora na najvišoj razini.

Predstojeći sastanak kolumbijskog predsjednika Gustava Petra i venecuelanske čelnice Delcy Rodríguez tako dobiva daleko širi značaj od pukog jačanja bilateralnih odnosa. Prema izvorima iz Bogote, cilj je dogovoriti mehanizam prema kojem bi Kolumbija formalno zatražila Mrdežino izručenje iz Venezuele, čime bi postala posrednik i jamac procesa, prije nego što Sjedinjene Države podnesu vlastiti zahtjev.

Član takozvane "Nove narkotrafičke uprave"

Razlog za takvu proceduru leži u političkoj osjetljivosti odnosa s Caracasom. Iako su diplomatske veze obnovljene, povjerenje je krhko i podložno naglim promjenama. Izravni američki zahtjev Venezueli mogao bi izazvati političke tenzije, dok bi kolumbijska uloga ublažila pritisak i dala procesu regionalnu dimenziju.

Mrdeža, poznatog i kao Nikolu Boroša, kolumbijske vlasti smatraju članom takozvane Nove narkotrafičke uprave – transnacionalne mreže koja, prema procjenama, povezuje latinoameričke proizvođače kokaina s europskim distributerima. Riječ je o sofisticiranoj strukturi u kojoj se logistika, financije i sigurnost organiziraju preko više država i kontinenata.

Njegov bijeg iz zračne luke Rionegro 2023. i danas izaziva nevjericu. Dok je bio pod pratnjom, zatražio je dopuštenje da kupi vodu, iskoristio trenutak nepažnje i nestao u luksuznom Audiju koji ga je odvezao prema Caliju. U danima koji su slijedili slobodno se kretao kroz nekoliko kolumbijskih gradova, sastajao se s povjerljivim suradnicima zaduženima za financije, pranje novca i lokalnu distribuciju.

Antun Mrdeža (Foto: Policía de Antoquia)

Ključni trenutak dogodio se u Putumayu, amazonskoj regiji na granici s Ekvadorom, poznatoj po plantažama koke i laboratorijima za preradu. Prema američkom izvještaju, ondje je sklopio savez s Arañom radi organiziranja velikih isporuka kokaina prema pacifičkim lukama i dalje prema Sjevernoj Americi i Europi. Susrete su, navodno, snimili agenti američke DEA-e, što je dovelo do Interpolove potjernice i pojačanog međunarodnog nadzora.

Nakon Putumaya, Mrdeža je otišao u Guayaquil u Ekvadoru, gdje je preživio pokušaj atentata. Potom se sklonio u Venezuelu, gdje je uhapšen 22. maja 2025. Njegovo ime javno je objavio tadašnji ministar unutarnjih poslova Diosdado Cabello, u sklopu operacije protiv osoba navodno povezanih s oporbenom lidericom Maríom Corina Machadom. Mrdežino hapšenje bilo je iznenađenje za kolumbijske vlasti, koje su mu dvije godine bile izgubile trag, ali i signal europskim pravosudnim tijelima da ponovno aktiviraju istrage.

Geopolitička igra visokog rizika

Američko izvješće dodatno ga povezuje s Alejandrom Salgadom Vegom, zvanim “El Tigre”, jednim od najtraženijih španjolskih narkobosova, za kojim traga pravosuđe zbog krijumčarenja više od 100 miliona eura kokaina skrivenog u pošiljkama ananasa između 2020. i 2021. Mrdeža je, prema navodima, bio zadužen za koordinaciju južnoameričkih ruta Bolivija–Urugvaj te Kolumbija–Ekvador–Brazil, ključnih za izlazak droge na atlantske i pacifičke koridore.

S druge strane, Araña je godinama balansirao između ilegalnog djelovanja i političkog procesa. Kao vođa Border Commandosa sudjelovao je u mirovnim pregovorima s kolumbijskom vladom, što mu je privremeno osiguralo suspenziju naloga za hapšenje. No u februaru 2025. u dramatičnoj akciji u hotelu Marriott u Bogoti, tokom sastanka s vladinim izaslanicima, državno odvjetništvo ga je uhapsilo na zahtjev Sjedinjenih Država. Snimke hapšenja obišle su nacionalne medije.

Od tada se nalazi u La Picoti i čeka odluku predsjednika Petra o izručenju. Ta odluka odgađa se gotovo godinu dana. Vlada tvrdi da bi izručenje moglo ozbiljno ugroziti mirovne pregovore s disidentskom skupinom povezanom s Border Commandosima, poznatom kao Coordinadora Nacional Ejército Bolivariano. Umjesto izručenja Arañe, Kolumbija je već izručila drugog osumnjičenika kako bi pokazala spremnost na suradnju s Washingtonom.

Predsjednik Petro dodatno je zaoštrio situaciju ultimatumom prema Arañi: njegova skupina morala je u kratkom roku uništiti 15.000 hektara nasada koke u Putumayu. Rok je istekao, ali odluka o izručenju i dalje stoji na čekanju. Tako je priča o dvojici narkobosova prerasla okvire kriminalne kronike i postala geopolitička igra visokog rizika.