Fenomen poznat kao „Sarajevo safari” odnosi se na šokantne tvrdnje da su tokom opsade grada bogati stranci plaćali kako bi s položaja oko Sarajeva pucali na civile kao da su u lovu.

Ova jeziva praksa ponovno je dospjela u fokus javnosti nakon svjedočenja o „turistima-ubicama"  koji su u sadističkim aranžmanima dolazili na snajperska gnijezda. Danas su ovi navodi predmet novih istraga i novinarskih istraživanja koja nastoje identificirati sudionike ovog nezapamćenog zločina. 

U ovom slučaju identificiran je i prvi osumnjičenik – Giuseppe Vegnaduzzo, 80-godišnji bivši autoprijevoznik iz Italije koji je nedavno saslušan u Milanu. Sumnjiči ga se da je plaćao vojsci bosanskih Srba da puca na civile tokom opsade Sarajeva 1990-ih. Istraga je dobila novi zamah nakon svjedočenja žene, što je zabilježila novinarka Marianna Maiorino koja je ranije objavila priče o Vegnaduzzovu navodnom hvalisanju „lovom” u Sarajevu.

Kako je ušla u trag Vegnaduzzu?

 Upravo je Maiorino u intervjuu za N1 BiH govorila više o samom slučaju i otkrila kako je ušla u trag Vegnaduzzu.

Na početku razgovora Maiorino je kazala da je u osjetljivim događajima poput „Sarajevo safarija” potrebna velika opreznost, pa čak i kada se govori o vrsti dokaza koji postoje protiv prvog osumnjičenika u ovom predmetu.

 "Sve je počelo mojom videosnimkom objavljenom na društvenim mrežama 10. jula 2025. godine, nakon putovanja u Sarajevo. U komentarima je jedna osoba javno napisala da u San Vito al Tagliamentu ‘postoji osoba’ koja je radila upravo ono što je opisano u prilogu. 

Komentar je sadržavao vrlo precizne rečenice: da je taj čovjek više puta pričao kako je bio u Sarajevu kao snajperist, da je u tome uživao, da nije pokazivao nikakav stid, već naprotiv, ponos, te da je tamo odlazio na dulja razdoblja, polazeći nakon posla i vraćajući se u nedjelju navečer. Potom sam kontaktirala osobu koja je napisala komentar i uspjela dobiti više detalja koji su nas, u usporedbi s drugim glasovima s tog područja, doveli do njega", prepričava.

"Do danas, ono što je javno isplivalo jest sljedeće: svjedočenje koje se odnosi na izjave koje je on sam davao i oštro poricanje zainteresirane strane. No samo jedno svjedočenje nije isto što i dokaz. Ako su te riječi doista izgovorene, razumno je misliti da mogu postojati i druge potvrde od drugih ljudi koji su ih čuli. Ako ih nema, slika se mijenja", rekla je.

U Sarajevu bio "samo zbog posla"

Prilikom saslušanja osumnjičenik je tvrdio da je u Bosni bio samo zbog „posla” te da su njegove izjave pogrešno protumačene. Maiorino je kazala da se nada da je to istina.

„Osim toga, u Italiji je na snazi ustavno načelo pretpostavke nevinosti sve do pravomoćne osuđujuće ili oslobađajuće presude, i ja se tog načela pridržavam. Uz to, prema mom mišljenju, jedini način da se rasvijetli ovaj događaj jest da istražitelji rigorozno nastave istragu, saslušaju više osoba, usporede svjedočenja, datume, kretanja i dokumente", smatra.

Smatra također da istrazi može mnogo pridonijeti i međunarodna suradnja – da se u nju uključe i Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine kao i Grad Sarajevo.

„Mogu samo zamisliti koliko je bolno za građane Sarajeva i bošnjačko stanovništvo ponovno otvarati ovu stranicu povijesti, ali smatram da je njihova pomoć, a time i suradnja institucija koje ih predstavljaju, od suštinskog značaja. Reći ću i više: neophodna je i šira međunarodna saradnja.

Iz onoga što je do sada proizašlo, uključeni su civilni građani različitih nacija, ne samo Talijani, pa je stoga dužnost svih uključenih država da doprinesu istragama kako bi se zadovoljila pravda”, kazala je Maiorino.