Članovi Predstavničkog doma ulaze u novu fazu višemjesečne istrage o Jeffreyju Epsteinu – trku da pokažu konkretne rezultate koji bi odgovarali globalnim posljedicama afere i zadovoljili birače koji traže odgovornost. U tom kontekstu, svjedočenja Billa i Hillary Clinton, zakazana za 26. i 27. februar u Chappaqui u državi New York, smatraju se potencijalno prelomnim trenutkom.

Hillary Clinton će biti na saslušanju u četvrtak, a Bill u petak.

Pojavljivanje Clintonovih u Kongresu predstavlja prvi put da jedan bivši predsjednik daje iskaz pred Kongresom još od 1983. godine, kada je predsjednik Gerald R. Ford svjedočio povodom obilježavanja dvijestote godišnjice donošenja Ustava.

Depozicije će biti održane iza zatvorenih vrata, pod zakletvom, pred Odborom za nadzor i reformu vlade. Očekuje se prisustvo oko 19 članova Odbora, a pitanja će se fokusirati na prirodu i obim kontakata Clintonovih sa Epsteinom i njegovom saradnicom Ghislaine Maxwell – bilo u Bijeloj kući ili izvan nje, piše Politico.

Politički pritisak raste nakon hapšenja u Britaniji

Saslušanja dolaze u trenutku pojačanog međunarodnog pritiska, nakon nedavnih hapšenja u Velikoj Britaniji princa Andrewa i bivšeg ambasadora u SAD-u Petera Mandelsona. Ti događaji dodatno su podigli očekivanja da i američki Kongres proizvede slične, dramatične rezultate.

Predsjednik Odbora, republikanac James Comer, otvoreno poručuje da javnost očekuje odgovornost: „Očigledno je da Odbor želi vidjeti da neko snosi posljedice“. On naglašava da istraga ne mora nužno da se odnosi samo na seksualne zločine, već i na pitanje kako je Epstein uspio da se okruži visokim državnim funkcionerima širom svijeta.

Šta se zna o vezama Billa Clintona sa Epsteinom

Bill Clinton je priznao da je poznavao Epsteina početkom 2000-ih, ali tvrdi da je komunikaciju prekinuo najmanje deceniju prije Epsteinovog hapšenja 2019. godine. Protiv njega nikada nije podignuta optužnica.

Njegov portparol Angel Ureña naveo je još 2019. godine da je Clinton 2002. i 2003. godine četiri puta putovao Epsteinovim avionom na međunarodne destinacije, uz prisustvo agenata Tajne službe na svakom dijelu puta. Clinton tvrdi da su putovanja bila povezana sa radom njegove fondacije, piše CNN.

U dokumentima Ministarstva pravde, objavljenim u talasima od 2024. godine, Clintonovo ime se pominje više puta, ali bez optužbi za nezakonite radnje. Objavljene su i fotografije na kojima se vidi u Epsteinovom društvu, ali nijedna ne ukazuje na kriminalne aktivnosti.

Hillary Clinton: „Ne sjećam se da sam ga srela“

Hillary Clinton je izjavila da se ne sjeća da je ikada srela Epsteina. Njeno ime se u fajlovima pojavljuje stotinama puta, ali uglavnom u kontekstu medijskih tekstova o njenoj predsjedničkoj kampanji 2016. godine.

U vezi sa Ghislaine Maxwell, priznala je da ju je srela „u nekoliko navrata“, uglavnom na velikim javnim događajima. Nema javnih dokaza da je imala direktnu vezu sa Epsteinovim aktivnostima.

Republikanci traže krivične posljedice, Demokrate upozoravaju na dvostruke aršine

Republikanci su pod pritiskom sopstvenog biračkog tijela da pokažu odlučnost. Kongresmenka Nancy Mace poručila je da Ministarstvo pravde nije objavilo sve fajlove i da je neophodno saslušati svjedoke koji će „zaista reći istinu“.

Istovremeno, demokrate upozoravaju da se istraga ne smije pretvoriti u jednostrani politički obračun. Kongresmenka Emily Randall ističe da je cilj „otkriti ko je šta znao i ko je u šta bio umiješan“, bez „laganih pitanja“ za bilo koga, piše Politico.

Posebnu političku dimenziju daje činjenica da se i predsjednik Donald Trump pominje u Epsteinovim dokumentima, iako protiv njega takođe nisu podignute optužbe. Kongresmenka Pramila Jayapal ocijenila je da republikanci „ne mogu da se fokusiraju samo na Billa Clintona“, jer bi time morali otvoriti i pitanja o Trumpu.

Komplikovana istraga i ograničeni dometi

Istraga je otežana brojnim faktorima. Ključna svjedokinja Ghislaine Maxwell pozvala se na Peti amandman i odbila da svjedoči. Mnogi glavni akteri su preminuli, uključujući samog Epsteina, koji je 2019. pronađen mrtav u zatvorskoj ćeliji.

Iako su brojni ugledni pojedinci pretrpjeli reputacionu štetu nakon objavljivanja dokumenata, u SAD-u do sada nije bilo novih hapšenja direktno povezanih sa najnovijim talasom objava. To dodatno pojačava očekivanja da bi saslušanja Clintonovih mogla označiti prekretnicu.

Šta slijedi

Nakon Clintonovih, Odbor planira saslušati i dvojicu izvršilaca Epsteinove imovine. U opticaju su i nova, kontroverzna pitanja – uključujući spekulacije o tome da li je Epstein eventualno imao obavještajnu ulogu ili razmjenjivao povjerljive informacije sa državnim strukturama, što je i sam Comer nagovijestio.

Za sada nema dokaza da su Bill ili Hillary Clinton počinili bilo kakvo krivično djelo u vezi sa Epsteinom. Ipak, njihovo svjedočenje predstavlja jedan od najznačajnijih trenutaka u kongresnoj istrazi koja, gotovo sedam godina nakon Epsteinove smrti, i dalje snažno potresa američku političku scenu.