Nakon što je palača Golestan oštećena krhotinama američko-izraelskog zračnog napada na Trg Arg u iranskoj prijestolnici Teheranu, UNESCO se oglasio, izražavajući zabrinutost zbog eskalacije nasilja na Bliskom istoku.

Palača Golestan pretrpjela je štetu od krhotina i udarnih valova nakon zračnog napada na obližnji trg. Prema iranskoj novinskoj agenciji Mehr, oštećeni su prozori, vrata i ukrasi palače.

Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) izrazila je zabrinutost zbog sudbine nekoliko mjesta kulturne baštine na Bliskom istoku nakon američko-izraelskog bombardiranja ciljeva u Iranu u ponedjeljak.

Palača Golestan, jedan od najstarijih kompleksa u Teheranu, nalazi se u srcu povijesne četvrti grada. To je utvrđena palača koja kombinira luksuzne stambene prostore sa sigurnosnim mjerama za zaštitu vladara i njegovog dvora. Kompleks se danas "sastoji od osam važnih palačnih građevina, uglavnom korištenih kao muzeji, okruženih vanjskim zidom s nekoliko vrata", prema web stranici UNESCO-a.

„Za sjedište vlade izabrala ga je vladajuća dinastija Kadžar, koja je došla na vlast 1779. i proglasila Teheran glavnim gradom zemlje. Izgrađena oko vrta koji se sastoji od bazena i zasađenih površina, palača je svoje najpoznatije značajke i ukrase stekla u 19. stoljeću“, navodi se na web stranici UNESCO-a.

Dinastija Kadžar bila je iranska kraljevska obitelj turkijskog podrijetla koja je vladala Iranom do 1925. godine.

Kompleks je izgrađen za vrijeme vladavine Tahmaspa I., koji je vladao od 1524. do 1576. godine, a kasnije ga je obnovio Karim Kan, koji je vladao u drugoj polovici 18. stoljeća. Agha Mohammed Kan iz dinastije Kadžar odabrao je Teheran za svoj glavni grad, a Golestan je postao službena rezidencija njegove obitelji. Palača je obnovljena u sadašnji izgled 1865. godine. Na UNESCO-ov popis svjetske baštine uvrštena je 2013. godine.

UNESCO je u izjavi također naveo da je "svim uključenim stranama priopćio geografske koordinate mjesta na Popisu svjetske baštine i mjesta od nacionalnog značaja kako bi se izbjegla bilo kakva moguća šteta".

Također je napomenuo da su "kulturna dobra zaštićena međunarodnim pravom, posebno Haaškom konvencijom o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba iz 1954., uključujući njezin mehanizam pojačane zaštite, te Konvencijom o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. godine".

UNESCO se oglasio i nakon subotnjeg napada na školu za djevojčice u Minabu u Iranu, u Hormuškom tjesnacu, u kojem je ubijeno 153 ljudi, uključujući mnoge učenice. Ubojstvo učenika u "prostoru namijenjenom učenju predstavlja teško kršenje zaštite koju školama pruža međunarodno humanitarno pravo".

„Napadi na obrazovne ustanove ugrožavaju učenike i nastavnike te potkopavaju pravo na obrazovanje“, napisao je UNESCO u izjavi objavljenoj dan nakon napada.