Skoro polovina osoba starijih od 65 godina redovno se bori sa nesanicom, ali stručnjaci upozoravaju da loš san nije neizbježna posljedica starenja.

Uoči Svjetskog dana spavanja 13. marta, stručnjaci poručuju da poremećaje sna ne treba automatski pripisivati godinama. Iako se struktura sna vremenom mijenja, kvalitet se može očuvati pravilnim navikama i odgovarajućom terapijom, prenosi T portal.

Prema podacima British Geriatrics Society, oko 40 odsto osoba starijih od 65 godina redovno pati od nesanice, dok ih do 75 odsto ima neki oblik poremećaja spavanja.

Više faktora rizika nakon 60

Profesor Džejson Elis sa Northumbria University upozorava da se starijim osobama često pogrešno sugeriše kako je loš san „normalan“.

„U šezdesetim godinama povećava se niz faktora ranjivosti – hronične bolesti, terapije, životni gubici. Ali to ne znači da je kvalitetan san nedostižan“, ističe.

Sa godinama raste i rizik od problema sa disanjem tokom noći, naročito uz porast tjelesne težine. Kod žena dodatni uticaj ima menopauza, jer pad estrogena i progesterona može narušiti stabilnost sna.

Manje melatonina, više buđenja

Nivo melatonina, hormona koji reguliše ciklus spavanja i budnosti, počinje da opada već nakon puberteta. Taj proces postepeno mijenja strukturu sna. Od srednjih dvadesetih smanjuje se udio dubokog sna, ključnog za fizički oporavak. U kasnijoj dobi san postaje plići i osjetljiviji na buku, svjetlo i druge podražaje.

Starijim osobama i dalje je potrebno sedam do devet sati sna, ali njegov kvalitet može biti drugačiji“, napominje Lisa Artis iz The Sleep Charity.

Unutrašnji sat i penzija

Sa godinama dolazi do pomjeranja cirkadijalnog ritma, pa se mnogi osjećaju pospano ranije uveče i bude se veoma rano. Taj „fazni pomak“ čest je u starijoj dobi.

Promjene načina života, naročito odlazak u penziju, dodatno utiču na san. Nestanak dnevne rutine, češće drijemanje, manje kretanja i slabija izloženost dnevnom svjetlu mogu pogoršati noćni odmor.

Redovnost je ključna

Stručnjaci sve više naglašavaju važnost redovnog rasporeda spavanja. Nije presudno samo koliko spavamo, već i kada odlazimo na počinak i budimo se.

Ako promjene sna utiču na koncentraciju, raspoloženje ili svakodnevno funkcionisanje, savjetuje se razgovor sa ljekarom opšte prakse.

Terapije bez tableta

Tablete za spavanje danas nijesu prvo rješenje. Kod nesanice se često preporučuje kognitivno-bihevioralna terapija, usmjerena na promjenu navika i uvjerenja povezanih sa snom.

Kod apneje, poremećaja kod kojeg tokom noći dolazi do prekida disanja, može pomoći terapija kontinuiranim pozitivnim pritiskom vazduha (CPAP), koja održava disajne puteve otvorenim.

Stručnjaci zaključuju da je ključno prepoznati uzrok problema i prilagoditi terapiju. Kvalitetan san važan je za tjelesno zdravlje, mentalne sposobnosti i emocionalnu stabilnost u svakoj životnoj dobi.