Migrena nije samo jaka glavobolja, već složeno neurološko stanje koje, osim snažnog bola, može izazvati mučninu, povraćanje i osjetljivost na svjetlost i zvuk.

Često se zaboravlja da se napad migrene obično razvija kroz četiri faze.

Razumijevanje faza migrene kroz koje prolazi svako ko od njih pati može pomoći oboljelima da na vrijeme prepoznaju simptome i adekvatno reaguju, čime se mogu smanjiti jačina i trajanje napada.

Migrena – četiri faze koje treba razlikovati

Karakteristike svake faze objasnila je za Science Alert dr Lakšini Gunasekere, stručnjakinja iz oblasti neurologije na Univerzitetu Monaš u Australiji, uz savjete o kontrolisanju ovog bolnog i neprijatnog stanja.

Prva faza: premonitorna

Migrena uglavnom ne počinje iznenada. Prva faza naziva se premonitorna i predstavlja svojevrsno upozorenje. Može početi 24 do 48 sati prije nego što se napad u potpunosti razvije.

Ova faza povezana je sa hipotalamusom – dijelom mozga koji reguliše tjelesnu temperaturu, apetit, raspoloženje i san. Tokom napada migrene hipotalamus postaje neuobičajeno aktivan. Pošto je povezan sa drugim moždanim regijama, ova pojačana aktivnost može poremetiti i njihovo funkcionisanje.

Zbog toga se u ovoj fazi mogu javiti smanjena koncentracija, želja za određenom hranom, razdražljivost i nesanica.

Prepoznavanje ovih ranih znakova može omogućiti da se napad prepozna na samom početku i da se terapija, odnosno preventiva, započne prije nego što bol eskalira.

Druga faza: aura

Druga faza naziva se aura i podrazumijeva različite neurološke simptome koji mogu zahvatiti vid, govor ili čulne senzacije.

Najčešće su u pitanju vizuelne aure. One mogu uključivati osjećaj da se vide bljeskovi svjetlosti, zatim talasasti ili kružni oblici u vidnom polju ili slepe tačke.

Senzorna aura može izazvati utrnulost ili trnjenje lica ili ekstremiteta, dok u težim slučajevima može doći i do otežanog govora.

Istraživanja ukazuju da je za pojavu aure zaslužan proces poznat kao kortikalna šireća depresija. Tokom tog procesa talas električne aktivnosti veoma sporo prolazi kroz mozak i utiče na funkcionisanje određenih moždanih regija.

Važno je napomenuti da oko 30 odsto osoba ima migrenu koja uključuje ovu fazu.

Treća faza: glavobolja

Treća faza je faza glavobolje – period koji se najčešće povezuje sa migrenom. Bol se obično opisuje kao pulsirajući ili probadajući, a prate ga mučnina i pojačana osjetljivost na svjetlost i zvuk.

Ako se ne reaguje, ova faza može trajati između četiri i 72 sata. Tokom napada dolazi do aktivacije različitih moždanih mreža, što može izazvati dodatne simptome. Kada se aktivira produžena moždina, odnosno centar za povraćanje, mogu se javiti mučnina i povraćanje.

Istovremeno, trigeminalni nerv – koji utiče na osjećaje pa i na bolove na licu i ustima – može postati pretjerano aktivan. Tada dolazi do oslobađanja određenih hemijskih supstanci koje mozak registruje kao bol.

Jedna od tih supstanci je protein CGRP. Određene injekcione terapije za migrenu djeluju tako što blokiraju ovaj protein i time smanjuju bol.

Četvrta faza: postdrom

Završna faza naziva se postdrom i često se opisuje kao „migrenozni mamurluk“.

U ovoj fazi mozak pokušava da se vrati u normalno stanje funkcionisanja. Zbog toga se mogu javiti izražen umor, poteškoće sa koncentracijom i osjećaj iscrpljenosti.

Ova faza je važna koliko i ostale, jer prerano vraćanje svakodnevnim obavezama može dovesti do preklapanja napada – situacije u kojoj novi napad počinje prije nego što se prethodni u potpunosti završi. Takve migrene je znatno teže liječiti.

Kako upravljati migrenom

Poznavanje faza i simptoma omogućava pravovremenu reakciju. Ako su simptomi predvidljivi, naročito u premonitornoj fazi, preporučuje se da oboljeli kod sebe imaju lijekove protiv bolova ili protiv mučnine, kako bi terapiju započeli odmah po pojavi prvih znakova. To je i signal da treba obezbijediti odmor prije nego što nastupi faza glavobolje.

U fazi aure, specifični lijekovi za migrenu – poput aspirina ili nesteroidnih antiinflamatornih lijekova – mogu spriječiti razvoj faze glavobolje.

Osobama koje imaju više od četiri napada mjesečno može se preporučiti preventivna terapija. Ona se najčešće sastoji od svakodnevnih tableta koje stabilizuju osnovni nivo bola, ali postoje i injekcione opcije.

Tokom napada mogu se javiti i dodatni simptomi poput vrtoglavice, bola u vratu ili zujanja u ušima. U tim slučajevima savjetuje se konsultacija sa neurologom kako bi se isključila druga, ozbiljnija stanja.

Žene koje imaju migrenu sa aurom treba da se konsultuju sa ljekarom prije započinjanja hormonske kontracepcije, jer terapijski pristup može biti drugačiji u odnosu na žene koje nemaju aure.

Migrena je kompleksno neurološko stanje sa jasno definisanim fazama. Razumijevanje tih faza i pažljivo praćenje sopstvenih simptoma može pomoći da se lakše prepoznaju počeci napada i da se na vrijeme primijeni odgovarajuća terapija.