Javnost Bosne i Hercegovine ostala je šokirana nakon što se na izložbi "Naša žena", otvorenoj za dokumentovanje načina na koji su žene u poratnim periodima aktivno doprinosile rekonstrukciji zajednica, našlo i ime osuđene ratne zločinke Biljane Plavšić, no, Historijski muzej Bosne i Hercegovine se, kao realizator izložbe, ograđuje od navoda o njenom glorificiranju. 

Na izložbi je tako istaknuto kako je Plavšić 1996. postala prva predsjednica entiteta Republika Srpska, ali i da je priznala krivicu pred Haškim tribunalom.

"U historijskom prikazu koji je samo jedan dio izložbe jasno je navedeno da je Biljana Plavšić priznala krivicu za zločine protiv čovječnosti pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Spominjanje pojedinih ličnosti u tom kontekstu predstavlja isključivo dokumentovanje historijskih činjenica i dio je šireg hronološkog pregleda društveno-političkih okolnosti u Bosni i Hercegovini u dva poslijeratna vremenska perioda", naveli su iz Historijskog muzeja Bosne i Hercegovina, zaboravivši napomenuti i činjenicu kako je Plavšić isto priznanje o krivici sedam godina kasnije povukla.

Na upit Vijesti.ba o spornim detaljima vezanim za osuđenu ratnu zločinku Plavšić, odgovorili su šturo, odnosno slanjem linka ranijeg saopćenja za javnost u kojem su naveli i kako je sama izložba koncipirana u tri cjeline.

"Riječ je o faktografskom prikazu čija je svrha pružiti širi društveni i historijski kontekst za razumijevanje društvenih promjena, a ne vrednovati ili promovirati pojedinačne ličnosti ili događaje", objasnili su iz Muzeja.

Zanimljivo je primijetiti kako se druga od tih cjelina odnosi na dokumentarne priče i materijale koji predstavljaju doprinos žena razvoju društva, "sa fokusom na konkretne biografije, inicijative i pozitivne primjere iz različitih zajednica".

Slijedom navedenog, postavlja se pitanje: Na koji način rad i djelo žene osuđene za ratne zločine, koja je krivicu priznala, a zatim i opovrgnula, doprinosi razvoju društva te mu predstavlja pozitivan primjer?

Podsjetit ćemo, Plavšić je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bila u rukovodstvu RS-a koje je planiralo i provodilo strategije koje su dovele do etničkog čišćenja.

Iako oslobođena optužbi za genocid, osuđena je na 11 godina zatvora zbog ratnih i zločina protiv čovječnosti. Nakon izdržavanja većeg dijela kazne u švedskom zatvoru, na slobodu je izašla 27. oktobra 2009. godine. Danas ima 95 godina i živi mirnim životom u susjednoj Srbiji.

(Vijesti.ba)