Europa bi se trebala suzdržati od ograničavanja tržišne cijene prirodnog plina čak i ako troškovi rastu zbog rata na Bliskom istoku, rekao je u četvrtak premijer glavnog dobavljača Norveške Jonas Gahr Stoere.

Megavatsat plina s rokom isporuke u aprilu stajao je poslijepodne na referentnoj nizozemskoj digitalnoj burzi TTF 51,69 eura i bio je skuplji za 3,4 posto nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine.

U odnosu na zatvaranje tržišta 27. februara, nekoliko sati prije američko-izraelskog napada na Iran, skuplji je za čak 62 posto.

Europska unija razmatra mjere kojima bi se zauzdao rast cijena energije, uključujući i ograničenje cijena plina, rekla je u srijedu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

- Ograničavanje cijene možda je primamljivo rješenje, ali bi samo dovelo do još većih problema jer bi potaknuo potražnju u razdoblju smanjene opskrbe, upozorio je u četvrtak norveški premijer.

- To nije rješenje za izazov s kojim se suočavamo, poručio je Stoere na energetskoj konferenciji u Oslu.

- Norveška će i dalje biti pouzdan dobavljač energije Europi, naglasio je.

- Europa nije ograničila cijene plina u razdoblju njihovog skoka nakon ulaska ruskih vojnika u Ukrajinu 2022. godine i Norveška će i dalje iznositi argumente protiv limita, zaključio je Stoere.

Norveški plin činio je u trećem kvartalu prošle godine čak polovinu uvoza EU-a tog energenta u plinovitom stanju, pokazuju podaci Eurostata. 

U odnosu na isto razdoblje 2024. norveški udio u uvozu EU-a uvećan je za 10,1 postotni bod dok je ruski smanjen za 8,6 postotnih bodova, na 10 posto, izračunao je Eurostat.

Europska unija obustavila je uvoz ruskog plina cjevovodima, a planira prekinuti i nabavu LNGa. 

Trenutno plin nabavljaju uglavnom iz SAD-a, Norveške i Katara.

Čak 60 posto LNG-a EU je u trećem tromjesečju 2025. uvezao iz SAD-a. 

Udio katarskog ukapljenog plina iznosio je pak šest posto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Katar proizvodi otprilike petinu svjetskog ukapljenog plina i zauzima drugo mjesto na ljestvici vodećih svjetskih izvoznika, iza SAD-a.

Plinski div QatarEnergy obavijestio je pak prošle srijede kupce o 'višoj sili', što znači da im neće moći isporučiti ukapljeni plin prema ugovorenim uvjetima.

Iran je zbog američko-izraelskih napada preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši prolaz brodova povezanih sa SAD-om, Izraelom, europskim zemljama i njihovim saveznicima.

Prema izvještaju Međunarodne organizacije za energiju (IEA), kroz Hormuški tjesnac prošlo je u 2025. godini više od 110 milijardi prostornih metara LNG-a.

Gotovo 90 posto katarskog i ukapljenog plina iz Ujedinjenih Arapskih Emirata otpremljeno je lani Hormuškim tjesnacem na azijska tržišta, a ostatak u Europu, izračunala je IEA, prenosi Hina.

Alternativni pravci za dopremu tih količina na tržište ne postoje, dodala je agencija.