Američku univerzitetsku profesoricu Ninu Hruščovu, praunuku bivšeg sovjetskog čelnika, Rusija je danas proglasila "stranom agenticom". To je pojam s konotacijama špijuniranja koje Moskva pridaje osobama za koje smatra da se bave proturuskim aktivnostima.

Nina Hruščova (62) profesorica je na univerzitetu The New School u New Yorku te je nastavila s istraživačkim putovanjima u Rusiju od početka njezine invazije na Ukrajinu 2022. godine. Njezin pradjed Nikita Hruščov vodio je Sovjetski Savez od 1953. do 1964. godine, kad su ga smijenili članovi vladajućeg Politbiroa.

Hruščova je rekla da nije iznenađena što ju je Rusija dodala na popis "stranih agenata", koji od danas sadrži 1164 imena, među kojima su političari, novinari, umjetnici, nevladine te medijske organizacije.

Hruščov je Ukrajini 1954. godine predao Krim

"Bilo bi to nemarno s njihove strane da to nisu u jednom trenutku napravili", rekla je, dodavši da je prerano reći koji bi praktični učinak mogao biti. "Zasigurno postoji historijska ironija, no ništa šokantno. Kad je Staljin gore, Hruščov je dolje", rekla je.

Aludirala je na ponovni rast ugleda sovjetskog diktatora Staljina u Rusiji, čiju je vladavinu terora Hruščov osudio u svome poznatom obraćanju kongresu Komunističke partije 1956. godine. Rusija je obilježila 70. godišnjicu govora prošli mjesec, čime je ponovo u javnu sferu ušla debata o ostavštini obojice muškaraca.

Hruščov je bio sovjetski čelnik koji je Ukrajini 1954. godine predao Krim, koji je Rusija ponovno prisvojila 2014. kada su njezine snage izvršile invaziju na poluotok, a predsjednik Vladimir Putin proglasio njegovu aneksiju.

Neki kritičari Kremlja nose tu oznaku kao znak časti

Hruščov je također poznat po svome sučeljavanju s američkim predsjednikom Johnom F. Kennedyjem za vrijeme Kubanske krize 1962. godine, kad je svijet bio na rubu nuklearnog rata. Ruska novinska agencija TASS prenijela je saopćenje ministarstva pravosuđa koje je objavilo da je Nina Hruščova širila lažne informacije o ruskim politikama.

Kažu i da se protivila onome što Moskva naziva "specijalnom vojnom operacijom" u Ukrajini. Ljudi koji se vode kao strani agenti podvrgnuti su brojnim birokratskim zahtjevima i ograničenjima svojih prihoda u Rusiji.

Primorani su staviti oznaku stranih agenata na svojim objavama na društvenim mrežama ili bilo čemu što objave. Neki kritičari Kremlja nose tu oznaku kao znak časti, dok drugi kažu da je to teret koji ih opstruira u poslu jer ih zbog toga drugi Rusi izbjegavaju.