Usvajanje nove rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda kojom se osuđuju napadi Irana na zemlje Vijeća za saradnju u Perzijskom zaljevu i Jordan pokrenulo je očekivano žustru raspravu u Bosni i Hercegovini. Iako je dokument dobio podršku velikog broja država, čak 135 njih pristupilo je kao kosponzori, činjenica da se među njima našla i BiH izazvala je burne reakcije i niz polemika u javnosti.

 

Za jedne je riječ o logičnom potezu države koja želi ostati dio šireg međunarodnog konsenzusa i pokazati da podržava osudu napada na suverene države. Za druge, međutim, to je nepotrebno svrstavanje u složenom geopolitičkom sukobu koji se odvija daleko od Balkana, ali čije posljedice mogu imati šire međunarodne reperkusije.

Podijeljena politika

Posebnu pažnju izazvala je činjenica da ni unutar političkog vrha Bosne i Hercegovine nije postojao jedinstven stav o ovoj rezoluciji. Različite reakcije političkih aktera ponovo su pokrenule pitanje koordinacije i konzistentnosti vanjske politike države.

Direktor Centra za geopolitička istraživanja „Geopol“, Admir Lisica, smatra da je sama dinamika političkih reakcija pokazala koliko su stavovi u BiH često međusobno suprotstavljeni.

"U kontekstu aktuelnog glasanja BiH mi smo primjetili suprotstavljene stavove, da je Trojka, koju predvode Bećirović (op.a. Denis Bećirović) i Konaković (op.a. Elmedin Konaković) potrčala da podrži rezoluciju koju je predložio Bahrein i UAE, koji nisu kosponozorirali niti podržali rezoluciju o Srberenici.

S druge strane predsjednik Željko Komšić je eksplicitno bio protiv ove rezolucije i to nam govori da mi nemamo jasan stav. Ni u pogledu odnosa prema ovom cjelokupnom ratu, ni općenito prema rezoluciji. I to je još jedan pokazatelj da nemamo hrabrosti iskazati stavove. Mi moramo znati da ovo nije naš rat. BiH se mora pozicoinirati da djeluje u skladu sa svojim interesima i da se ne smije svrstati na neku stranu koja će joj nekad donijeti štetu. Moramo biti pametni. Ne trebamo donositi ishitrene odluke, nego odluke koje su plod konsenzusa. A izgleda da u ovom trenutku to ova odluka nije", kaže Lisica za Hayat.

Upravo ovakve razlike u stavovima dodatno su učvrstile percepciju da vanjska politika BiH često zavisi od trenutnih političkih odnosa i partijskih kalkulacija, umjesto od dugoročne strategije.

Neutralnost kao izgubljena opcija?

U dijelu javnosti sve se glasnije postavlja pitanje da li je Bosna i Hercegovina uopće morala zauzimati tako jasan stav u ovom slučaju. Kritičari odluke smatraju da je neutralnost mogla biti razumniji izbor za državu koja tradicionalno nastoji održavati balansirane odnose sa različitim međunarodnim partnerima.

Takav pristup, tvrde oni, omogućio bi izbjegavanje potencijalnih diplomatskih posljedica i zadržavanje veće fleksibilnosti u odnosima sa državama Bliskog istoka.