Mađarski opozicioni čelnik Péter Magyar regrutira vodeće poslovne ljude kako bi formirao svoju vladu ako pobijedi na izborima sljedeći mjesec — računajući da će oni donijeti vještine potrebne za razbijanje sveprisutne kontrole premijera Viktora Orbána nad državnim institucijama.

Magyar u anketama vodi oko 10 postotnih bodova ispred Orbána uoči glasanja 12. aprila, no pobjeda na izborima ne bi mu odmah dala potpuno slobodne ruke za upravljanje. I dalje bi morao voditi borbu za uklanjanje Orbánova utjecaja u pravosuđu, medijima i javnim poduzećima — od čega se dio ostvaruje kroz složene mreže vlasništva povezane s Orbánovim saveznicima.

Magyarova stranka Tisza obećava „pravu promjenu režima“ u odnosu na ono što smatra mrežama kronizma kroz koje Orbán — euroskeptični čelnik blizak Kremlju — kontrolira velik dio javnog života u zemlji s 9,5 miliona stanovnika.

Zoltán Tarr, drugi čovjek Tisze, rekao je da je prioritet pronaći „dobre menadžere“ koji bi mogli provesti takvu promjenu. Objasnio je da je dodatna prednost regrutiranja ljudi iz poslovnog svijeta — umjesto političkih veterana — to što novi ministri ne bi bili opterećeni prijašnjim iskustvom u vladi koje bi kompromitiralo njihovu sposobnost da smanje Orbánov utjecaj u državi.

„Najčešće tražimo ljude iz poslovnog svijeta jer imamo određena pravila. Ne možemo raditi s ljudima koji nose određenu političku ‘prtljagu’ iz vlade. A to nam prilično sužava mogućnosti“, rekao je Tarr za POLITICO u intervjuu.

Dodao je da će i pokušaj ponovnog dobivanja pristupa trenutačno zamrznutim EU fondovima za Mađarsku zahtijevati vještine kakve imaju poslovni ljudi. „Postojat će pragmatičan odnos s Ursulom von der Leyen i Bruxellesom … to je kao u poslu, ali obostrano korisno, za Mađarsku i EU, uz poštivanje dogovora“, rekao je.

Za sada je potvrđeno samo pet imena za potencijalnu vladu, uz Magyara koji bi bio premijer, prenosi N1.

Anita Orbán, koja je do januara bila direktorica za javne poslove u Vodafone grupi i predsjednica uprave češke hemijske kompanije Draslovka, predviđena je za novu ministricu vanjskih poslova. Ona je ranije bila visoka državna službenica u tom ministarstvu između 2010. i 2015.

Za vođenje energetskog resora Tisza je odabrala Istvána Kapitánya, globalnog izvršnog potpredsjednika Shella, dok je za fiskalnu politiku i budžet izabran András Kármán, visoki menadžer u Ersteu, bankarskoj grupi u srednjoj i istočnoj Europi. Predloženi budući ministar poljoprivrede Szabolcs Bóna vodeći je poduzetnik u stočarskoj industriji. Izvan svijeta velikog biznisa, planirani ministar zdravstva Zsolt Hegedus ortopedski je hirurg.

Ova strategija Tiszi je i ranije donosila rezultate. Za svoju listu kandidata na europskim izborima 2024. stranka je koristila javne online prijave kako bi privukla apolitične osobe poput ljekara, advokata, profesora i Mađara s iskustvom u Bruxellesu, izbjegavajući profesionalne političare povezane s Orbánovim Fideszom.

Složene strukture

Klasičan primjer složenosti Orbánove kontrole nad državnim entitetima je MOL, glavna mađarska energetska kompanija.

Deset posto MOL-a posjeduje Fondacija Mathias Corvinus Collegium (MCC) — akademska institucija bliska Fideszu koju kontrolira Orbánov politički direktor Balázs Orbán. MCC je 2022. u Bruxellesu osnovao think tank koji lobira kod institucija EU.

Tarr je rekao da Tisza ima „posebnu radnu grupu“ koja je izradila „plan“ za rješavanje pitanja MOL-a.

„Cijela struktura upravljanja i vlasništva nešto je čime se treba pozabaviti“, rekao je.

„Postoje stvari koje će biti lakše promijeniti, ali bit će i onih koje neće biti tako jednostavne, poput MCC-a“, dodao je.

Dok će promjena vlasničke strukture biti teška bez dvotrećinske većine u parlamentu, strategiju kompanije bit će lakše promijeniti, rekao je Tarr. Tisza planira zaustaviti MOL-ov uvoz ruske nafte do 2035.

Bez supervećine

Najveći problem za Tiszu je to što će mnoge promjene koje želi provesti u Mađarskoj biti ustavno nemoguće bez dvotrećinske parlamentarne većine, što zasad izgleda malo vjerovatno.

Miklós Ligeti, pravni direktor Transparency Internationala u Mađarskoj, rekao je da je dvotrećinska većina potrebna „kako bi se iz temelja promijenio način na koji Mađarska funkcionira“.

Pravosuđe, ustavni sud, glavni državni odvjetnik, medijsko vijeće i pučki pravobranitelj među ključnim su institucijama čiji se čelnici mogu imenovati samo uz potporu dvije trećine zastupnika u parlamentu. Te institucije „trenutačno su pod kontrolom Orbánovih saveznika i mogu blokirati vladu koja nije Fideszova“, rekao je Ligeti.

Tarr priznaje da se Tisza mora pripremiti za oba scenarija: jednostavnu većinu i dvotrećinsku većinu.

„Imamo popis poteza i pravnih mjera koje želimo provesti“, rekao je Tarr. „Imamo jedan scenarij ako imamo ustavnu većinu, a drugi ako imamo samo običnu većinu … tako se pripremamo.“

Ako dobije supervećinu, Tisza također planira otvoriti raspravu o budućnosti ustava, koji je Orbán prepisao 2011., zajedno s kasnijim amandmanima za koje kritičari tvrde da su ograničili ovlasti ustavnog suda, građanske slobode i slobodu medija.

„Smatramo da trenutačno stanje ustava nije ispravno, ali o tome treba voditi širu raspravu o tome kakav bi trebao biti“, zaključio je Tarr.