Austrijska Hofburg mogla bi dobiti prvu ženu na čelu države. Stranke razmatraju kandidature za predsjedničke izbore 2028., a među imenima se pojavljuju austrijska šefica diplomatije Beate Meinl-Reisinger, bivša ministrica pravde Alma Zadić, ali i lider krajnje desnice Herbert Kickl — čiji bi mogući ulazak u trku promijenio sve.

Meinl-Reisinger, Zadić i pitanje je li Austrija spremna

Kod liberalnih Neos-a je već jasno ko neće kandidirati — Irmgard Griss, bivša predsjednica Vrhovnog suda Austrije, koja je Hofburg pokušala 2016. Sada 79-godišnjakinja to više ne želi. Umjesto nje, u stranačkim krugovima sve glasnije se šuška o drugom imenu. Šefica Neos-a Beate Meinl-Reisinger navodno je u više navrata unutar stranke iskazala interes za kandidaturu 2028. godine.

Kao ministrica vanjskih poslova, čelnica Neosa Beate Meinl-Reisinger ima dobru početnu poziciju za utrku za dvorac Hofburg.

IMAGO/Michael Indra

Za 47-godišnju Meinl-Reisinger predsjednička kampanja godinu dana prije parlamentarnih izbora bila bi atraktivna politička opcija — naročito jer su izgledi da Neos po drugi put uđu u saveznu koaliciju krajnje neizvjesni. Kao ministrica vanjskih poslova gradi prepoznatljivost koja dobro dođe za Hofburg. Jasno je pozicionirana, bila bi čvrsto protutežu eventualnom kandidatu ili kandidatkinji FPÖ-a (austrijske krajnje desnice) — i žena je, što u trci za predsjedničku palatu može biti prednost. Stranka to zvanično ne potvrđuje, ali ni demantira. „Ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger trenutno se suočava s dovoljno realnih političkih izazova. Nije pravo vrijeme za hipotetske scenarije", saopćio je stranački portparol.

Ni Zeleni ne žure s izjavama o predsjedničkim izborima, dijelom i zbog nedostatka novca za veliku kampanju. Kao potencijalni kandidat spominje se Rudolf Anschober, bivši ministar zdravlja — dovoljno poznat i lično zainteresiran. Upravo završava turneju promovišući svoju novu knjigu, a predsjednička kandidatura bila bi logičan nastavak. Ipak, unutar Zelenih ne vlada jednoglasnost. Anschober se smatra politički „izgorjelim" zbog vođenja krizne politike u doba pandemije covida-19, a kampanja suočena s koronaskepticima — kojih ima i izvan FPÖ-a — smatrala bi se bezizglednom. Uz to, nije žena — što ga, vidjeli smo, stavlja u nepovoljan položaj.

Tu u priču ulazi Alma Zadić. Bivša ministrica pravde izgradila je čvrst profil tokom mandata, a prema istraživanjima APA/OGM o povjerenju u političare, bila je jedna od najpopularnijih ministrica vlade ÖVP-a i Zelenih. Danas se, kao zastupnica u Nationalratu (austrijskom parlamentu), profilira kao glasna zagovarateljica ljudskih prava i liberalne pravne države — vrijednosti koje bi trebale krasiti i šefa ili šeficu države. Njene šanse teško je precizno procijeniti. Suočavala se s mržnjom na internetu, između ostalog zbog bosanskog porijekla. No to ne mora biti prepreka — i aktualni predsjednik Alexander Van der Bellen (82) bio je kao dijete izbjeglica, potomak estonskih emigranata. Zadić bi s 41 godinom donijela jasan generacijski preokret. Ustav propisuje da minimalna dob za predsjednika ili predsjednicu iznosi 35 godina.

Kickl for president — i šta bi to značilo za Austriju

Posebno intrigantno pitanje je šta će s FPÖ-om, koji u anketama bilježi i do 37 posto podrške. Walter Rosenkranz, aktualni predsjednik Nationalrata, kandidirao se 2022. i tada dobio tek nešto ispod 18 posto — to ne zvuči kao razlog za ponavljanje. U stranaci se priča i o „ženskoj karti", pri čemu se kao mogućnost spominje Susanne Fürst. Ipak, logičnija bi bila mobilizacija teške artiljerije. Herbert Kickl — šef FPÖ-a — ne samo da se spominje kao mogući kandidat za zemaljske izbore u Koruškoj 2028., gdje bi imao realne šanse postati zemaljski poglavar, nego bi kod biračkog tijela FPÖ-a naišao na snažnu podršku i kao kandidat za Hofburg. Ako ne postane savezni predsjednik, on i stranka imali bi ogrevnu vježbu uoči parlamentarnih izbora godinu dana kasnije.

Herbert Kickl za predsjednika? Vođa FPÖ-a već vježba dirigiranje orkestrom; želi dirigirati i državom.

APA/MANFRED FESL

Ako Kickl uđe u trku i uspije mobilizirati birače, u prvom krugu bi mogao biti prvi. U drugom krugu scenarij bi bio jasan — svi protiv Kickla. Ko god bi bio drugi, imao bi šansu oko sebe okupliti glasove svih ostalih stranaka i time spriječiti Kicklov ulazak u Hofburg.

Razlog za zabrinutost je realan. Savezni predsjednik Austrije raspolaže ovlastima koje bi u Kicklovim rukama mogle biti opasne. Mogao bi smijeniti vladu ili joj drastično otežati rad. Mogao bi odbiti potpisati zakone koji mu se ne sviđaju. Na evropskoj pozornici mogao bi se snažno umrežiti s EU-skeptičnim državama i njihovim liderima — i dodatno se primaknuti Vladimiru Putinu i Rusiji.

Presudna bi bila godina nakon toga. Ako FPÖ ponovo pobijedi na parlamentarnim izborima, ne bi bilo saveznog predsjednika koji bi — kao što se nedavno dogodilo — mandat za sastav vlade povjerio ÖVP-u. Predsjednik Kickl taj bi mandat direktno dao kandidatu FPÖ-a. Scenarij u kojem je i savezni predsjednik i savezni kancelar iz redova krajnje desnice označio bi ugasinu liberalne demokratije u Austriji.

To bi posebno trebale imati na umu ÖVP i SPÖ (socijaldemokrati), koje trenutno drže pozicije kancelara i vicekancelara. U socijaldemokratskim redovima pominju se dva imena. Doris Bures, aktualna treća predsjednica Nationalrata, godinama se spominje za Hofburg i unutar stranke smatra se logičnim izborom — poznata, iskusna, simbol kontinuiteta. No teško je zamisliti je kao kandidatkinju koja će zapaliti mase. Bures je u saveznoj politici već 35 godina. Drugo ime — Peter Kaiser, koji upravo napušta poziciju zemaljskog poglavara Koruške — u SPÖ-u se visoko kotira kao predsjednički kandidat. Problem je što, prema svemu što govori stranačkim kolegama, on to zapravo ne želi.

A bivši zemaljski poglavar Burgenlanda, Hans Niessl? Njegova najava kandidature unutar SPÖ-a doživljava se više kao prijetnja nego kao ponuda.

U ÖVP-u se još ne žele vezati za konkretno ime, ali opcija ima više. Spominju se Othmar Karas, Alexander Schallenberg, Wilfried Haslauer i Magnus Brunner — uz svakoga ima argumenata za i protiv. Kao ženska opcija navodi se Helga Rabl-Stadler, bivša predsjednica Salzburškog festivala, koja uživa visok ugled i unutar ÖVP-a i šire, preko stranačkih granica.

Teorijski dakle nije isključeno da se čak pet žena nađe u utrci za Hofburg — s neovisnom kandidatkinjom moglo bi ih biti i više. Vjerovatnoća nije visoka, ali je vrijedna razmatranja. I njemačke vladajuće stranke već su se dogovorile da početkom 2027. izaberu ženu na najvišu državnu funkciju. A što susjedi mogu, to možemo i mi.

(Izvor: Der Standard)