Kina treba snažno učestvovati u globalnom upravljanju okeanima, nepokolebljivo braniti vlastita prava i interese na okeanima i pomorstvu te unaprijediti izgradnju Međunarodnog saveza luka inicijative ‘Pojas i put‘", glavne su naznake nove kineske pomorske strategije koju je predsjednik Xi Jinping objavio još na Šestom sastanku 20. Centralne komisije za financijska i ekonomska pitanja 1. jula 2025.

Došlo je vrijeme

Razlog zašto je ovo postalo poznato tek sada - sastanak je bio zatvoren za javnost, i očito su u Beijingu procijenili da je došlo vrijeme da se svijet upozna s ambicijama Kine. Pomno je izabran i medij, pa su Xijeve riječi prvi put objavljene u ponedjeljak u časopisu Qiushi, vodećem teorijskom časopisu Komunističke partije Kine.

Qiushi (u prijevodu Traženje istine) službeni je teorijski časopis i magazin vijesti Kineske komunističke partije (KPK), koji dvomjesečno objavljuju Središnja partijska škola i Centralni komitet. Časopis je od posebnog interesa za sinologe i kineske znanstvenike jer daje naznake općeg smjera politike KPK i često najavljuje buduću kinesku strategiju u pitanjima od nacionalne i međunarodne važnosti.

U govoru, Xi je najavio stvaranje pomorske verzije inicijative "Pojas i put", iako se Kina, koja je vodeći svjetski izvoznik, suočava s rastućim izazovima na globalnim brodarskim rutama, od Hormuškog tjesnaca do Paname. Glavni suparnik su Sjedinjene Države, koje još uvijek imaju najjače pomorske snage, ali to se počinje mijenjati.

Zapadni mediji prošle su jeseni obavili da Kineska komunistička partija sada zapovijeda najvećom mornaricom na svijetu, s 234 ratna broda u poređenju s 219 američkih. Eksplozivan gospodarski uspon Kine temelji se upravo na moru. U Kini se, naime, nalazi sedam od deset najprometnijih luka na svijetu, ključnih za globalne opskrbne lance.

Arsenal brodova

Kako su rasle ambicije Pekinga, tako je rastao i njegov arsenal brodova, ali i samopouzdanje u polaganju prava na Južno kinesko more i šire. Kina pod predsjednikom Xi Jinpingom očito želi zavladati morima, no pitanje je hoće li u tome uspjeti. Ipak, još uvijek postoje ograničenja. Kina ima samo tri operativna nosača zrakoplova i znatno manje podmornica od SAD-a, za koje analitičari tvrde da nisu toliko sofisticirane i uglavnom su građene za plitko Južno kinesko more. Zato se u uredničkom komentaru Qiushija naglašava:

"Dvadeset i prvo stoljeće je stoljeće oceana; tko osvoji ocean, osvaja budućnost. Naša zemlja je jedna od prvih na svijetu koja je koristila ocean, a naši pomorski pothvati trenutačno proživljavaju svoje najbolje razdoblje razvoja u povijesti, s ogromnim potencijalom za razvoj pomorskoga gospodarstva.

Zato moramo temeljito provesti važna izlaganja generalnog sekretara Xi Jinpinga o izgradnji pomorske sile, dodatno ujediniti naše razmišljanje i djelovanje s odlukama i planovima Centralnog komiteta Partije, nastaviti duh povijesne inicijative, kontinuirano postizati nove rezultate u visokokvalitetnom razvoju pomorskog gospodarstva i nastaviti pridonositi modernizaciji Kine".

Kina pod svojom jurisdikcijom polaže pravo na približno tri milijuna četvornih kilometara ogromnog teritorija, a u spomenutoj pomorskoj strategiji Xi Jinping istaknuo je šest ključnih zadataka: "jačanje vrhunskog dizajna i podrške politici", "poboljšanje neovisnih inovacijskih kapaciteta u morskoj znanosti i tehnologiji", "jačanje, optimizacija i širenje pomorske industrije", "jačanje cjelokupnog planiranja za glavne zaljeve", "jačanje zaštite morskog ekološkog okoliša" i "duboko sudjelovanje u globalnom upravljanju okeanima".

Status na moru

Navodi se da je Xi istaknuo da je "ocean strateška lokacija za visokokvalitetni razvoj" i da je "razvijena morska ekonomija važna podrška izgradnji kineske pomorske sile". Ustvrdio je i kako "moderna svjetska istorija duboko pokazuje da je uspon velikih sila uvijek vezan uz njihov status na oceanima i podržan snažnim pomorskim gospodarstvom; moderna, a moćna nacija neizbježno je pomorska sila".

Xi se pohvalio da je Kina stekla sposobnost gradnje nosača aviona, velikih nosača ukapljenog prirodnog plina (LNG) i velikih kruzera, a to su Fujian, prvi kineski nosač aviona s ​​elektromagnetskim katapultom, Yuanhai Oasis, prvi veliki kineski LNG brod koji koristi domaće proizvedeni Invar čelik, te Aida Magic City, prvi veliki kruzer napravljen u Kini.

Kineski vođa najavio je da sada treba promovirati izgradnju Međunarodnog saveza luka "Pojas i put" i poboljšati mehanizme suradnje sa zemljama duž Pomorskog puta svile 21. vijeka, te "stvoriti više projekata suradnje u kojima svi dobijaju i koji donose višestruke koristi te promovirati dijeljenje morskih resursa i zajedničku težnju za prosperitetom mora među svim zemljama. Na kraju, i unaprijediti izgradnju novog zapadnog kopneno-morskog koridora".

Za Kinu je snažna mornarica od presudnog značaja, jer se čak 95% kineskog uvoza i izvoza tereta obavlja morem. Zato je Xi svoj govor zaključio riječima kako "osiguranje sigurnosti brodskih putova, međunarodno konkurentna brodska flota i sustav lučkih čvorišta sposoban odgovoriti na nepredviđene rizike pružaju jači temelj za zaštitu nacionalnih prekomorskih interesa".

U sličnom tonu završava i komentator Qiushija: "Posljednjih godina, od polarnih ledolomaca i okeanografskih istraživačkih brodova na prostranim plavim morima do podmornica Fendouzhe i Haidou-1 na dubinama od 10.000 metara, tehnološke inovacije pružile su snažnu osnovu za ostvarenje naših pomorskih snova."

Kinezi više ne skrivaju da žele postati broj jedan, iako uvjeravaju da su za dogovor s drugim državama.