Politička situacija u svetu je veoma opasna, ocijenio je australijski historičar, sir Christopher Clark. Nepredvidivo ponašanje američkog predsjednika Donalda Trumpa je veliki faktor rizika, rekao je Clark za dpa u Kolnu.

Trump ima veliku moć i ogroman potencijal za destrukciju, ali izgleda da vodi rat protiv Irana bez ikakvog plana. "To je zastrašujuće", rekao je Clark.

Iranska vlada je doduše decenijama faktor nestabilnosti na Bliskom istoku. Protiv sopstvenog stanovništva više puta je postupala kršeći ljudska prava, podsjetio je istoričar.

"Međutim, ne možete jednostavno eliminisati režime i ubijati njihovo rukovodstvo samo zato što su užasni", kaže profesor sa Cambridgea.

"Na svijetu ima mnogo užasnih režima. Gdje bi to onda završilo?"

Upadljiv aspekt Trumpove administracije je brutalan stil komunikacije. Posebno je zastrašujuća retorika ministra odbrane Pete Hegsetha, koji sebe naziva ministrom rata, ističe Clark.

Hegseth, bivši TV komentator je rekao i da rat protiv Irana nikada nije trebalo da bude fer. "Udarat ćemo ih dok leže na zemlji, i baš tako treba da bude."

"Nijedan američki ministar prije njega ne bi se ikada na taj način obraćao javnosti. Neki kažu da je to barem iskren jezik, a ne više licemerje kao ranije. Ja se s tim uopšte ne slažem. Prvo, ova administracija prikriva i zataškava mnoge stvari. Ono što se zaista dešava iza kulisa vjerovatno ćemo saznati tek mnogo kasnije. Drugo, određeni nivo licemerja je svakako poželjan. Licemerje nastaje kada se osjeća makar osnovna obaveza prema određenom kodeksu vrijednosti, čak i ako se on ne poštuje uvijek", rekao je Clark.

Priznavanjem normi stvaraju se osnove za zajedničko djelovanje.

"Sadašnja američka administracija od samog početka funkcioniše bez vrijednosti i normi. Ja kažem - vratimo se u epohu licemerja, molim!"

Clark je rekao da ga često pitaju da li trenutna svjetska situacija ima sličnosti sa onom iz 1914., prije početka Prvog svjetskog rata. Clark je u svom međunarodnom bestseleru Mjesečari analizirao tadašnje odnose velikih sila i saveza.

"Današnja situacija je potpuno drugačija od one iz 1914.", naglasio je naučnik. "Na primjer, ne suočavamo se kao tada sa dva suprotstavljena saveza, već sa situacijom koja je teško saglediva i nosi mnoge neizvijesnosti."

Razlika je i to što tada nije postojao tako jasan agresor kao danas u liku ruskog predsjednika Vladimira Putina.

"Jedna stvar koja me zabrinjava je opadajuće međusobno povjerenje unutar zapadnog saveza", rekao je Clark.

"NATO danas izgleda slabije nego ikada u svojoj istoriji, uglavnom zbog gubitka povjerenja uzrokovanog od Sjedinjenih Država, posebno ovog predsjednika."

Što više opada kohezija NATO, to će svaka država sve više morati sama da se osigurava.

"Broj aktera raste, a time i složenost i nepredvidivost sistema u cjelini", analizira Clark. Ukupni izdaci za odbranu trenutno su vjerovatno viši nego u bilo kom drugom trenutku od kraja Hladnog rata.