Kina gradi novi ‘Veliki zid‘, ali ovaj put na moru. Hiljade ribarskih brodova prvi su put primijećene kako se okupljaju u moru između Kine i Japana još u decembru, piše australski portal News.

Iako je riječ o vrhuncu ribolovne sezone, analitičare je iznenadilo što su se čak dvije hiljade koćarica organizirano grupirale u goleme formacije pod pravim kutom u Istočnokineskom moru.

Takve su formacije zadržavali satima, a zatim bi se jednako brzo razišli. Isti manevar ponovljen je u januaru, a sada se ponovno događa, ali ovaj put uz obalu Šangaja.

Iako službeno objašnjenje ne postoji, jasno je da ne služi ribolovu, tvrdi australski portal.

Brodovi moraju mijenjaju rute

Trgovački brodovi u tom području prisiljeni su mijenjati rute kako bi izbjegli ove goleme ‘zidove‘ na moru, koji se protežu na površini od 200*500 kilometara.

Američki vojni analitičari ove su manevre opisali kao ‘masovni, precizno koordinirani flash mob‘, no sve je više onih koji vjeruju da je riječ o ozbiljnoj geopolitičkoj taktici.

Kineska ribarska flota, naime, može poslužiti kao svojevrsni plutajući Hormuški tjesnac, alat za blokadu ključnih pomorskih puteva i pritisak na globalnu trgovinu.

Ključ leži u tzv. pomorskoj miliciji. Kina značajan dio svoje ribarske flote uključuje u poluvojne strukture: brodovi su tehnički unaprijeđeni, opremljeni sustavima nadzora i komunikacije, a na njima se nalaze i pripadnici mornarice te politički komesari. Iako formalno civilni, ti brodovi često ne love ribu, već služe za provođenje kineskih teritorijalnih i strateških interesa.

Snage prisutne godinama

Takve su snage već godinama prisutne u Južnom i Istočnom kineskom moru, gdje blokiraju plićake, zastrašuju ribare iz Vijetnama, Filipina i Japana te fizičkom prisutnošću učvršćuju kineske teritorijalne pretenzije.

Njihov civilni status stvara tzv. ‘sivu zonu‘, situaciju u kojoj je teško vojno reagirati bez rizika od eskalacije.

Nove, masovne formacije sugeriraju širu strategiju. Analitičari smatraju da Kina uvježbava scenarije za buduću blokadu ili ‘pomorsku karantenu‘, primjerice prema Tajvanu.

Zanimljivo je i da su mnogi od tih brodova uključili sustave za praćenje (AIS), što nije obavezno, a što upućuje na to da Kina svjesno šalje poruku svijetu.

Ovi manevri vremenski su se poklopili s rastućim napetostima s Japanom i velikom kineskom vojnom vježbom usmjerenom na simulaciju blokade Tajvana. Time Peking demonstrira sposobnost koordinacije civilnih i vojnih resursa u potencijalnom sukobu.

Najveća ribarska flota svijeta

Kineska ribarska flota najveća je na svijetu, s oko 57.000 brodova, a velik dio njih može se brzo mobilizirati za vojne svrhe. Upravo ta kombinacija civilnog i vojnog djelovanja omogućuje Kini da koristi pravne i političke ‘rupe‘ u međunarodnom sustavu.

Primjerice, ratni brodovi prema pravilima moraju izbjegavati ribarske brodove. No što kada naiđu na ‘zid‘ od tisuća takvih plovila? Svaki incident može izazvati veliku diplomatsku krizu, pri čemu Kina može iskoristiti situaciju u propagandne svrhe.

Analitičari upozoravaju da bi u slučaju sukoba, posebno oko Tajvana, ovakve taktike mogle poslužiti za blokiranje pomoći izvana i brzo nametanje kontrole. Upravo zato kineska strategija spajanja civilnih i vojnih resursa postaje sve važniji faktor u globalnoj sigurnosti, zaključuje News.com.au.