Samo šest od 32 članice NATO-a, među njima tri balkanske zemlje, otvoreno podupire američko-izraelske napade na Iran, dok većina saveza odbija sudjelovanje i zagovara suzdržaniji pristup.

Tri balkanske zemlje i dvije baltičke države, zajedno s Češkom, jedine su među 32 članice NATO-a koje su javno izrazile potporu američko-izraelskim napadima na Iran, dok se predsjednik Donald Trump suočava sa širokim otporom saveza prema njegovu zahtjevu za pomoć u vojnoj operaciji. Trump je ovog tjedna priznao da je “većina” članica NATO-a poručila kako će ostati po strani u američko-izraelskom ratu protiv Irana, piše Forbes.

Zasad su jedine članice NATO-a koje su podržale napade SAD-a i Izraela na Iran Češka, Albanija, Sjeverna Makedonija, Litva i Latvija.

Druge zemlje, uključujući Dansku, Finsku i Luksemburg, zadržale su neutralan stav prema napadima, iako su pritom iznijele opće kritike iranskog režima.

Mnoge, poput Italije i Španjolske, otvoreno su kritične. Trump je ovog tjedna priznao da je “većina” članica NATO-a poručila kako će ostati izvan američko-izraelskog rata protiv Irana.

Zašto podržavaju Trumpa?

Ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski poručio je: “Stojimo uz naše američke saveznike u suočavanju s destabilizirajućim prijetnjama na Bliskom istoku”, napisao je na platformi X, dodajući kako su “Sjedinjene Države jasno dale do znanja da je diplomacija uvijek prva opcija – ali odvraćanje ostaje ključno kada postoje vjerodostojni rizici”.

Glavni savjetnik za vanjsku politiku predsjednika Litve Gitanasa Nausėde izjavio je da su “SAD i Izrael postupili ispravno” napadom na Iran nakon što “Iran nije uzeo u obzir zahtjeve SAD-a da zaustavi obogaćivanje urana i razvoj nuklearnog oružja”, nazvavši to “neizbježnim”.

 

Predsjednik Latvije Edgars Rinkēvičs rekao je na konferenciji za novinare 3. ožujka da je “ova operacija u velikoj mjeri posljedica onoga što Iran radi desetljećima”, dodajući kako preferira diplomaciju, ali da će ona imati smisla tek kada Iran odustane od razvoja vojnog nuklearnog programa. “Uzimajući sve to u obzir, operacija koju trenutno provode Sjedinjene Države i Izrael je razumljiva”, rekao je.

Češki premijer Andrej Babiš izjavio je da nekontrolirani iranski nuklearni program i potpora terorizmu predstavljaju opasnost za Češku i cijelu Europu, dodavši na platformi X kako “Češka stoga stoji uz svoje saveznike i vjeruje da će stabilnost i mir uskoro prevladati u regiji”. Češko ministarstvo vanjskih poslova također je poručilo da američko-izraelska vojna operacija “odražava dugogodišnje zabrinutosti u vezi s politikama i djelovanjem iranskog režima”.

Problem Hormuškog tjesnaca

Trump je u srijedu poručio da bi SAD mogao odustati od vojne zaštite Hormuškog tjesnaca nakon što “završi s Iranom” i njegovog ponovnog otvaranja, prebacujući odgovornost za sigurnost na “druge zemlje koje ga koriste”. Na društvenoj mreži Truth Social napisao je da bi to “natjeralo neke od neodgovornih ‘saveznika’ da se pokrenu, i to brzo!!!”. Prijetnju je iznio nakon što je danima ponavljao da SAD-u “nije potrebna ničija pomoć”, uključujući NATO saveznike, nakon što je savez odbio pomoći u osiguravanju prolaza brodova kroz tjesnac, koji je zatvoren od početka sukoba, što je potaknulo rast globalnih cijena nafte.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u početku je pohvalio američko-izraelske napade na Iran, rekavši za njemačku televiziju ARD da je “vrlo važno ono što SAD radi zajedno s Izraelom, jer time slabi sposobnost Irana da razvije nuklearne kapacitete i balističke projektile”. Dodao je da “ne postoje apsolutno nikakvi planovi da se NATO u to uključi ili postane dio toga, osim pojedinačnih saveznika koji mogu pomoći u onome što SAD radi zajedno s Izraelom”. 

Mnogi NATO saveznici oštro su kritizirali Trumpove zahtjeve za pomoć u Hormuškom tjesnacu, dok su neki općenito osudili američko-izraelske napade. Neki čelnici, uključujući turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, talijansku premijerku Giorgiu Meloni i španjolskog ministra vanjskih poslova Joséa Manuela Albaresa, sugerirali su da bi napadi mogli kršiti međunarodno pravo. Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je na sastanku čelnika Europske unije u Bruxellesu da je “NATO obrambeni savez, a ne intervencionistički” te da “upravo zato NATO ovdje nema što tražiti”. Luksemburški premijer Xavier Bettel Trumpove je zahtjeve usporedio s “ucjenom”, dok je britanski premijer Keir Starmer poručio da njegova zemlja “neće biti uvučena u širi rat”.

Što misle ostale članice NATO-a

Većina članica NATO-a zauzela je mješovit stav prema sukobu. Neke, poput Danske, Finske i Estonije, nisu izrazile ni potporu ni protivljenje napadima SAD-a i Izraela, ali su navele da su otvorene mogućnosti da NATO pomogne u osiguravanju Hormuškog tjesnaca. “Čak i ako nam se ne sviđa ono što se događa, mislim da je razumno ostati otvoren za mogućnost da Europa na neki način doprinese, ali s ciljem smirivanja situacije”, rekao je danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen čelnicima EU-a u Bruxellesu. Finski predsjednik Alexander Stubb izjavio je za Bloomberg da “treba ozbiljno shvatiti sve što kaže predsjednik Sjedinjenih Država”, dodajući da će “zemlje koje imaju kapacitet i volju pomoći to i učiniti, i trebale bi učiniti”.

 

Druge zemlje, poput Luksemburga i Islanda, osudile su iranski režim i poručile da ne smije imati nuklearno oružje, pozivajući na smirivanje napetosti, ali bez izravne potpore američko-izraelskoj vojnoj kampanji. “Iran mora zaustaviti sve aktivnosti koje ugrožavaju međunarodni mir i sigurnost, posebno nuklearni program. Luksemburg podržava sve diplomatske napore kako bi se spriječilo da Iran razvije nuklearno oružje”, stoji u priopćenju vlade.

Više članica NATO-a, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Rumunjsku, Italiju, Francusku i Portugal, dopušta SAD-u korištenje svojih baza za operacije u Iranu. Neke zemlje, poput Crne Gore i Sjeverne Makedonije, osudile su i iranske odmazde prema susjednim državama na Bliskom istoku.