Joe Kent, bivši direktor američkog Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, koji je početkom sedmice podnio ostavku zbog zabrinutosti oko rata s Iranom, dao je opširan intervju bivšem voditelju Fox Newsa Tuckeru Carlsonu. U podcastu "The Tucker Carlson Show" Kent je detaljno objasnio zašto je napustio dužnost, optužujući uski krug Trumpovih savjetnika da je blokirao alternativna mišljenja i onemogućio ozbiljnu raspravu prije odluke o napadu na Iran, prenosi Jutarnji list.

Uzak krug odlučivanja i izraelski uticaj

Kent je naglasio da on i drugi visoki američki zvaničnici nisu imali priliku iznijeti svoje sumnje predsjedniku Donaldu Trumpu prije nego što je donesena odluka o zračnim napadima. "Mislim da je krug ljudi oko njega bio vrlo uzak i da su svi bili dio istog informacijskog lanca", rekao je, dodajući da "nije bilo šanse da se čuju glasovi protivljenja." Prema njegovim riječima, za razliku od prošle godine — kada je uoči 12-dnevnog sukoba vođena intenzivna interna rasprava — ovog puta prostora za suprotna mišljenja nije bilo. Kent je također potvrdio da su izraelski zvaničnici intenzivno lobirali kod Trumpa, često s informacijama koje američke službe nisu mogle potvrditi, te da su stavovi izraelske vlade distribuirani kroz medije poput Fox Newsa i Wall Street Journala. "Postojao je jasan jaz između obavještajnih podataka i informacija koje je predsjednik dobivao", rekao je.

Kent: Nema dokaza o neposrednoj prijetnji

Kent je kategoričan — obavještajni podaci ne upućuju na to da Iran razvija nuklearno oružje, niti da je planirao neposredni napad. "Nije bilo obavještajnih podataka koji bi ukazivali na neposredan napad, nikakvog scenarija tipa 11. septembra ili Pearl Harbora", rekao je, nasuprot tvrdnjama Trumpa i Bijele kuće o "neposrednoj prijetnji" kao razlogu za intervenciju. Osporio je i logiku državnog sekretara Marca Rubija, koji je tvrdio da Iran predstavlja opasnost jer bi mogao odgovoriti na eventualni izraelski napad. Upozorio je i na rizike likvidacije iranskog režima: "Nisam obožavatelj Alija Hameneija, ali on je moderirao nuklearni program. Ako ga eliminirate, riskirate okupljanje oko režima." Hamenei je poginuo u napadu 28. februara. Unatoč oštrim kritikama procesa odlučivanja, Kent o Trumpu lično nije govorio negativno, nazvavši ga "vrlo ljubaznim" i "odličnim pregovaračem", te pohvalivši njegov pristup Iranu u prvom mandatu. Potpredsjednik J.D. Vance navodno ga je tokom privatnog sastanka pokušao uvjeriti da ode tiho i ne pravi veliku stvar od ostavke — bez uspjeha.

Istovremeno, ekonomist E.J. Antoni, nekadašnji Trumpov kandidat za čelnika Zavoda za statistiku rada, upozorio je da američka privreda nije u stanju podnijeti cijenu nafte od 100 dolara po barelu. "Privreda je slabija nego što smo mislili, a inflacija viša", rekao je za Financial Times, napominjući da će rast cijena energije dodatno pojačati inflacijske pritiske. Nafta Brent je u srijedu dostigla gotovo 110 dolara po barelu, a Antoni je upozorio i na pogoršanje ostalih ekonomskih pokazatelja — usporavanje rasta BDP-a, ubrzani rast veleprodajnih cijena i slabosti tržišta rada. Republikanci strahuju da bi skupa energija mogla naštetiti njihovim izgledima na izborima za Kongres.

Kako u komentaru za CNN piše Aaron Blake, Kentova ostavka naglašava ključni problem administracije: nedostatak uvjerljivog opravdanja za rat. Bez obzira na Kentove motive, Bijela kuća nije uspjela jasno objasniti zašto Iran predstavlja "neposrednu prijetnju" — a ako birači počnu obraćati veću pažnju na te nedosljednosti, to bi moglo postati ozbiljan politički problem.