Posljednji samit Evropske unije otvorio je nova pitanja o unutrašnjem jedinstvu bloka, posebno u kontekstu podrške Ukrajini. U središtu pažnje našla se italijanska premijerka Giorgia Meloni, čiji su stavovi na zatvorenom dijelu samita, prema navodima diplomatskih izvora objavljenim u Politicu, odstupili od dominantnog raspoloženja većine članica EU.

Prema tim izvorima, Meloni je pokušala objasniti poteze mađarskog premijera Viktora Orbána, koji je odlučio blokirati već odobreni zajam od 90 milijardi eura namijenjen Ukrajini. Takav pristup iznenadio je dio evropskih diplomata, s obzirom na to da se Meloni do sada uglavnom držala glavne struje unutar Unije. Iz njenog kabineta stigao je demanti: "Rečenica koja se pripisuje premijerki potpuno je neutemeljena."

Orbánov presedan i reakcije Brisela

Odluka Mađarske da stopira isplatu već formalno odobrenog zajma izazvala je oštre reakcije u Briselu. Predsjednik Evropskog vijeća António Costa taj je potez ocijenio "neprihvatljivim" i prelaskom "crvene linije". U pokušaju da sačuvaju jedinstven front, 25 članica EU izdalo je zajedničku izjavu kojom podržavaju zajam i pozivaju na njegovu hitnu realizaciju.

Orbán je ostao pri svom stavu: "Bio sam pod pritiskom sa svih strana, ali pokušali su to na krivom mjestu i u krivo vrijeme."

Naftovod Družba kao politički adut Budimpešte

Mađarska svoju saglasnost uvjetuje sanacijom naftovoda Družba, oštećenog početkom godine, kojim ruska nafta stiže u Budimpeštu. Brisel formalno odbija povezivanje ta dva pitanja, ali Mađarska inzistira na njihovoj međusobnoj zavisnosti. Ni dogovori o finansiranju popravki niti najava slanja stručne misije nisu ublažili mađarsko protivljenje, što ukazuje na širi politički kontekst ove blokade koji nadilazi tehničko pitanje naftovoda.

Uz Mađarsku, i Slovačka blokira realizaciju pomoći, a za isplatu sredstava neophodna je saglasnost svih članica EU. Ukrajina se u međuvremenu suočava s ozbiljnim finansijskim izazovima dok rat s Rusijom ulazi u petu godinu.