Predsjednik Donald Trump obećao je politiku "buši, dušo, buši" (drill, baby, drill), ali kako rat u Iranu ulazi u svoju četvrtu sedmicu, on ima poteškoća da ubijedi američke proizvođače nafte i plina da prošire proizvodnju, piše Politico.

Administracija je saopštila da kontaktira naftne kompanije kako bi ih uvjerila da ubrzaju bušenje i pomognu u suzbijanju stalnog rasta cijena benzina uzrokovanog ratom s Iranom, koji je izazvao najveći poremećaj u globalnim zalihama nafte u historiji.

Ali do sada to potencijalno rješenje — kao i mnoga prije njega — nije dalo rezultate. Tržišni haos izazvan ratom ostavio je mnoge u industriji nespremnim da troše novac na potencijalno neprofitabilne nove bušotine. Sam Trump je izjavio da će, "kada se ovo završi, cijene nafte pasti vrlo, vrlo brzo" — što, prema riječima izvršnih direktora iz industrije, nije baš poruka koja će uvjeriti kompanije da počnu više bušiti.

Kontradiktorne poruke administracije

Veliki dio poruka administracije zapravo je djelovao kao destimulacija za bušenje, rekao je jedan izvršni direktor iz sektora nafte i plina koji je želio ostati anoniman jer nije ovlašten da govori za medije. Suočeni s kritikama Trumpove baze zbog uvlačenja u još jedan strani rat, kao i šire populacije zbog rastućih troškova koje je intervencija izazvala, visoki Trumpovi zvaničnici tvrde da će rat završiti za nekoliko sedmica i da će cijene naglo pasti.

"Ministar finansija Scott Bessent kaže da će cijene nafte pasti za nekoliko mjeseci. Potrebno je nekoliko mjeseci da se postavi toranj i krene s bušenjem od nule. Zašto bih sada širio kampanju bušenja ako će cijene pasti?", rekao je taj direktor.

Cijene benzina dostigle su nacionalni prosjek od 3,91 dolara po galonu u petak, podaknute cijenama sirove nafte koje su porasle za 30 dolara u tri sedmice od početka rata, što potencijalno ugrožava šanse Republikanaca na ovogodišnjim međuizborima. Očekuje se daljnji rast cijena jer Iran nastavlja napade na naftne tankere koji prolaze kroz Hormuški tjesnac i širi agresiju na naftna i plinska polja na Bliskom istoku kao odmazdu za američke i izraelske vojne udare koji su počeli prije skoro mjesec dana.

Američka vojska počela je slati više ratnih aviona i helikoptera kako bi očistila tjesnac, prema brifingu Pentagona koji je u petak citirao The Wall Street Journal.

"Apokalipsa" za industriju

"Mislim da oni traže rješenja," rekao je jedan izvršni direktor iz industrije. "Samo ne znam da li su ih pronašli. Ovo je apokalipsa za industriju nafte i plina. Rješenje je da se Hormuz mora ponovo otvoriti."

Administracija je počela tražiti od kompanija da povećaju proizvodnju nafte kako bi preokrenule rast cijena na pumpama. Ministar unutrašnjih poslova Doug Burgum izjavio je na CNBC-u prošle sedmice kako očekuje da će naftne kompanije objaviti "da su povećale proizvodnju ovdje u Sjedinjenim Državama kao odgovor na tržišne signale i potrebu koju trenutno imamo."

Napori Trumpove administracije da obuzda cijene dolaze u trenutku kada su potpredsjednik JD Vance i ministar energetike Chris Wright održali sastanak s rukovodiocima naftnih kompanija na sastanku odbora Američkog instituta za naftu (API) u četvrtak u Washingtonu. Vance je obećao direktorima da administracija neće zabraniti izvoz nafte u pokušaju da snizi cijene, prema riječima visokog zvaničnika koji je prisustvovao događaju.

Glasnogovornica Bijele kuće, Taylor Rogers, izjavila je da kompanije ne bi trebale biti šokirane što Trump želi veću proizvodnju. "Predsjednik Trump poziva na 'Drill, Baby, Drill' od prvog dana — to se nije promijenilo niti će se ikada promijeniti," rekla je.

Ekonomski rizici i rekordna proizvodnja

Trumpova administracija tiho vrši pritisak na velike kompanije da aktiviraju bušotine koje proizvode relativno male količine, ali nekoliko kompanija je skeptično da će cijene ostati dovoljno visoke dovoljno dugo da opravdaju troškove tih lokacija, rekao je Dan Eberhart, izvršni direktor kompanije Canary LLC.

Proizvodnja nafte u SAD-u je već blizu rekordnih nivoa, sa 13,65 miliona barela dnevno u decembru. Taj nivo proizvodnje postignut je čak i uz niže cijene, jer je prosječna cijena WTI nafte u 2025. godini iznosila 65 dolara po barelu.

Glavni proizvođači su nagovijestili da su više fokusirani na ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca nego na povećanje proizvodnje. "Sjedinjene Države su u jedinstvenoj poziciji da odgovore na tržišnu dinamiku, ali bilo kakva reakcija u proizvodnji ne bi se desila preko noći," izjavio je Dustin Meyer iz API-ja.

Problem "završenih, ali neaktivnih" bušotina

Ed Longanecker, predsjednik udruženja TIPRO, kaže da čak i ako Trump povuče sve poluge, domaća industrija ne može učiniti mnogo. "Već smo na rekordnoj proizvodnji," rekao je. Rast koji bi bio potreban da se nadoknadi gubitak s Bliskog istoka morao bi doći iz ogromnog povećanja produktivnosti ili iz rješavanja zaostatka nedovršenih bušotina (drilled but uncompleted - DUC), ali taj broj je trenutno na veoma niskom nivou.

Također, javna preduzeća su prije nekoliko mjeseci finalizirala svoje planove potrošnje. Investitori traže povrat ulaganja, a ne samo visoku proizvodnju, i ne žele trošiti veliki novac na nove bušotine samo da bi cijene iznenada pale.

Zaključak

Broj aktivnih bušotina u SAD-u blago je porastao od početka rata, ali je i dalje manji nego prošle godine. Longanecker napominje da je od dolaska tornja na lokaciju do prve nafte potrebno tri do devet mjeseci.

"Razvoj škriljaca nije prekidač za svjetlo," rekao je Longanecker. "Industrija je oprezna tokom perioda ekstremne volatilnosti tržišta."

John Auers iz konsultantske firme RBN Energy zaključuje: "Dok vi povećate tu proizvodnju, problem će vjerovatno već biti riješen (otvaranjem tjesnaca)."