Ako se društvo mjeri granicama onoga što je spremno tolerirati, onda Bosna i Hercegovina ovih dana svjedoči opasnom pomjeranju tih granica, prema otvorenom, javnom i kolektivnom vrijeđanju Bošnjaka.

Incident u Doboju, gdje su tribine premazane svinjskom masti, i najnoviji događaj u Širokom Brijegu, gdje je stadion horski uzvikivao "gazi balije", ukazuju da se govor mržnje, ukoliko izostane adekvatna društvena i institucionalna reakcija, transformira u normalizirani obrazac javne komunikacije koji postepeno redefinira granice prihvatljivog, a upravo se to, u svojoj najogoljenijoj formi, ovih dana može prepoznati.

Ova dva događaja, iako naizgled različiti u izvedbi, dijele istu suštinsku matricu, sistematsko, simboličko i javno vrijeđanje Bošnjaka, piše Stav.ba.

Događaj u Širokom Brijegu predstavljaj viši stepen iste pojave, jer horsko skandiranje "gazi balije" ne ostaje na nivou implicitne uvrede, nego prelazi u eksplicitnu verbalizaciju nasilja, pri čemu upotreba historijski opterećenog termina "balije", u kombinaciji s imperativnom formom koja poziva na gaženje, proizvodi diskurzivni okvir u kojem se jedna etnička i vjerska zajednica dehumanizira i reducira na legitimnu metu agresije, što u teorijskom smislu odgovara onome što se u studijama konflikta definira kao proces diskurzivne pripreme nasilja.

Posebno zabrinjava činjenica da ovakvi iskazi, uprkos svojoj očiglednoj problematičnosti, nisu naišli na adekvatnu institucionalnu osudu, pri čemu dodatnu dimenziju apsurda daje informacija da su se utakmica prekida zbog transparenta koji evocira uspomenu na reintegraciju Grbavice, dok istovremeno otvoreni govor mržnje, kao i činjenica da je policija tukla "Manijake", emitiran pred velikim brojem gledalaca i prenesen putem medija, nije prepoznat kao razlog za reakciju, čime se uspostavlja opasna normativna asimetrija.

Ostaje nejasno šta je tačno sporno u obilježavanju bitnog datuma u historiji Sarajeva i Bosne i Hercegovine, ali to je pitanje na koje odgovor trebaju dati odgovorni u Fudbalskom savezu BiH, koji često žmire na veličanje pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca na bh. stadionima. 

- U trenutku kada evropski fudbal insistira na najvišim standardima sigurnosti, jednakog tretmana i nulte tolerancije na diskriminaciju, dešavanja u Širokom Brijegu predstavljaju ozbiljan korak unazad i direktno narušavanje osnovnih principa na kojima počiva integritet sporta.

Fudbalski klub Željezničar izražava duboku zabrinutost i najoštrije osuđuje današnja dešavanja na utakmici u Širokom Brijegu, koja predstavljaju ozbiljno kršenje osnovnih standarda sigurnosti, proporcionalnosti i postupanja prema navijačima u organizovanom sportu.

Postupci službenih lica i lokalnih sigurnosnih struktura, uključujući prekid susreta i prisilno udaljavanje naših navijača bez jasnog pravnog osnova, kao i evidentna i nesrazmjerna upotreba sile, neprihvatljivi su i zahtijevaju hitno institucionalno preispitivanje.

FK Željezničar posebno ukazuje na kontinuiranu i sistemsku nedosljednost u primjeni standarda. Dok se na stadionima širom Bosne i Hercegovine redovno toleriraju ekstremni nacionalistički ispadi, veličanje ratnih zločinaca i otvoreni pozivi na nasilje, bez adekvatne reakcije nadležnih, danas smo svjedočili drastičnoj i selektivnoj intervenciji protiv naših navijača zbog sadržaja koji ne predstavlja nikakav oblik govora mržnje niti kršenje propisa.

Transparent koji je bio povod za ovakvu reakciju predstavlja historijski i društveni kontekst vezan za reintegraciju dijela Sarajeva, uključujući prostor Stadiona Grbavica, i kao takav ne može biti kvalifikovan kao provokacija ili sigurnosna prijetnja. Svako drugačije tumačenje predstavlja opasan presedan i direktno zadire u pravo na dostojanstveno i legitimno izražavanje kolektivnog sjećanja.

Podsjećamo da su FK Željezničar, Stadion Grbavica i naši navijači bili među direktnim žrtvama agresije na Bosnu i Hercegovinu. Upravo iz tog razloga, svako ograničavanje prava na obilježavanje historijskih činjenica koje se odnose na naš Klub i naš grad smatramo neprihvatljivim.

Dodatno zabrinjava činjenica da se ovakvi incidenti dešavaju u kontinuitetu, uključujući nedavni slučaj u Doboju, koji je prošao bez adekvatne reakcije nadležnih organa. Ovakav obrazac postupanja ozbiljno narušava povjerenje u sistem i integritet takmičenja.

FK Željezničar očekuje hitnu, nezavisnu i transparentnu istragu, uz jasno utvrđivanje individualne i institucionalne odgovornosti. Od Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine zahtijevamo nedvosmislenu i odlučnu reakciju, u skladu sa standardima koje nalažu UEFA i međunarodna sportska regulativa.

Naglašavamo da će Klub, u cilju zaštite svojih navijača, integriteta i reputacije, razmotriti sve dostupne pravne i institucionalne mehanizme, uključujući i obraćanje relevantnim međunarodnim tijelima.

FK Željezničar ostaje čvrsto opredijeljen za zaštitu svojih vrijednosti i neće prihvatiti selektivnu primjenu pravila niti bilo kakav oblik institucionalne nepravde - naveli su iz FK Željezničar.

Selektivna percepcija i reakcija institucija može se tumačiti kao odsustvo konzistentnog vrijednosnog okvira u kojem bi zaštita dostojanstva i sigurnosti svih građana bila nedvosmislen prioritet, jer u situaciji u kojoj se govor mržnje relativizira ili ignoriše, institucionalna šutnja prestaje biti neutralna i poprima karakter implicitne legitimacije, čime se dodatno učvršćuje uvjerenje da su određeni oblici diskriminacije društveno dopušteni.

Kada se ovi događaji analiziraju u kontinuitetu, jasno je, kako smo to više puta pisali, da se radi o reprodukciji šireg političkog i društvenog diskursa u kojem se Bošnjaci učestalo konstruiraju kao "drugi".

U tom kontekstu, posebno je važno naglasiti historijsku dimenziju ovakvih pojava, jer u društvu koje je prošlo kroz iskustvo genocida i sistematskog nasilja, jezik mržnje ne može biti posmatran izvan svog konteksta i posljedica, budući da upravo takvi diskurzivni obrasci prethode i prate procese fizičkog nasilja, čime se uspostavlja kontinuitet između riječi i djela koji ne smije biti ignoriran niti relativiziran.

Stoga se ključno pitanje ne odnosi samo na pojedinačne događaje u Doboju i Širokom Brijegu, nego na širi društveni okvir koji omogućava njihovu pojavu i reprodukciju, jer svaki izostanak reakcije dodatno pomjera granice prihvatljivog, transformirajući govor mržnje iz incidenta u normu, a društvo koje pristaje na takvu transformaciju ulazi u zonu ozbiljnog političkog i sigurnosnog rizika, u kojoj simboličko nasilje predstavlja tek uvod u potencijalno dublje i opasnije oblike destabilizacije.