Unatoč žestokoj razmjeni zračnih udara "koalicijskih američko - izraelskih snaga" na jednoj strani i Iranske Revolucionarne garde na drugoj strani - javnost je doznala kako Amerikanci i Iranci pregovaraju o "limitiranju raketnih napada na energetsku infrastrukturu u Perzijskom zaljevu". To je prva pozitivna vijest od početka ratnog sukoba na Bliskom Istoku koji je ušao u četvrti tjedan trajanja.

Ante Letica, stručnjak za sigurnosne politike i bivši hrvatski obajveštajac, gostujući u emisiji Studio 4 HRT-a istaknuo je kako su pregovori sastavni dio svakog rata – čak i dok sukobi traju.

- U svakom ratu se pregovara i za vrijeme trajanja sukoba – nekad izravno, a nekad preko posrednika, rekao je, dodajući kako su se, prema dostupnim informacijama, i sada vodili razgovori posrednim kanalima između sukobljenih strana.

Prema njegovim riječima, Iran je navodno preko posrednika dobio određene uvjete Sjedinjene Američke Države za moguće zaustavljanje ratnih djelovanja. U tom kontekstu spomenuo je i odluku bivšeg američkog predsjednika Donald Trump.

- I s tim u vezi Trump je odlučio da neće bombardirati iransku energetsku infrastrukturu pet dana i da će im dati rok da se o tome izjasne, rekao je Letica.

Ipak, naglašava kako to ne znači potpuni prekid vojnih aktivnosti.

- I dalje se ide na raketiranje i bombardiranje i od strane Amerikanaca i Izraelaca, osim infrastrukture koja je zasad navodno pošteđena, istaknuo je. 

Letica se osvrnuo i na političku retoriku obje strane, istaknuvši da proglašavanje pobjede može dodatno zakomplicirati mirovne napore.

- Obzirom da su i Iranci proglasili pobjedu u ratu, a i Trump je to već nekoliko puta učinio, teško je očekivati brzi napredak. Oni koji pobjeđuju u ratu obično ne traže pregovore, zaključio je.

Iskrcavanje na iranski otok Harg

Letica se osvrnuo i na pitanje iskrcavanja američkih marinaca na iranski otok Harg. 

- To je jedna od vrlo izglednih opcija. Ne samo jer je to glavno čvorište u smislu opskrbe naftom tankera. To je najdublje more gdje ti veliki tankeri mogu pristajati. Tu su i terminali za ukrcaje nafte, i to je i dio odakle se može jedan dio Hormuškog tjesnaca kontrolirati, dodao je.

Ipak, upozorava da bi takva operacija nosila ozbiljne vojne rizike.

- Samo je pitanje uz kolike i uz kakve žrtve. Obzirom da još uvijek raketni potencijal Iran – posebno ovog dijela koji se tiče Hormuškog tjesnaca i mogućnosti napada na brodove s kopna – nije uništen. Iran i dalje ima kapacitete za takve udare, zaključio je Letica. 

Izrael ima jasnu strategiju

Sinoć je iz izraelskih izvora došla neslužbena informacija kako bi rat na Bliskom istoku mogao trajati do 9. aprila.

- Mislim da je to preuranjeno govoriti, rekao je Letica, naglasivši kako razvoj situacije ovisi o nizu političkih i vojnih faktora.

Posebno se osvrnuo na ulogu bivšeg američkog predsjednika Donald Trump, za kojeg smatra da se našao u nezavidnoj situaciji.

- Obzirom na situaciju koju ima u Americi i na predstojeće izbore, čini mi se da je uvučen u taj rat i to na način koji mu ne služi na čast. Pokušat će pronaći način da se izvuče iz toga bez ponižavanja, ali vidjet ćemo koliko će u tome uspjeti, ocijenio je.

Za razliku od američke pozicije, ističe kako Izrael ima jasnu i dugoročnu strategiju.

- Izrael ide do kraja. To mu je potrebno, naglasio je, dodajući kako je jedan od ključnih ciljeva, rušenje režima u Iran, sve manje izgledan.

S druge strane, Letica smatra da Izrael uspješno provodi druge strateške ciljeve na terenu. Pozvao se i na izjave izraelskog ministra Bezalela Smotricha.

- Ono što Izrael radi jest da pokušava pomaknuti svoju sigurnosnu granicu na rijeku Litani, odnosno na jug Libanon, kako bi spriječio djelovanje Hezbolaha prema sjeveru Izraela, objasnio je.

Dodaje kako bi takav potez, uz operacije u Gaza, mogao kratkoročno riješiti dio sigurnosnih problema Izraela.

Ipak, upozorava na širi povijesni i geopolitički kontekst, podsjećajući na dugotrajnu okupaciju teritorija.

- Izrael već više od 50 godina, od 1967., drži Golansku visoravan pod okupacijom, a sada bi mogao uzeti i dio Libanona. To može riješiti neke kratkoročne probleme, ali dugoročno ta regija ostaje vrlo kritična točka na Bliskom istoku, zaključio je Letica.

Bliski istok nikad neće biti isti

Osvrnuo se i na širu sliku Bliskog istoka, poručivši kako regija prolazi kroz nepovratne promjene.

- Bliski istok odavno ne može biti isti i neće biti isti. I nakon rata 1967., i nakon rata 1973. godine, i nakon mnogobrojnih akcija Izrael na okupiranim područjima, i nakon brojnih napada na Iran, uključujući nuklearna postrojenja i likvidacije iranskih vođa – Bliski istok nikad neće biti ono što je bio, rekao je.

Upozorava kako se situacija dugoročno dodatno pogoršava jer se bavimo "samo posljedicama, a ne rješavamo uzroke situacije na Bliskom istoku", zaključio je Letica.