Krastavac je, baš kao i lubenica, sastavljen pretežno od vode (95 odsto) i u ovom razdoblju godine, pored toga što osvježava, takođe i hidrira organizam.

Međutim, postoje i drugi razlozi zašto krastavac možete jesti i u drugim godišnjim dobima. Krastavci su bogati mineralima poput bakra, kalijuma i mangana, ali i vitaminima Be, Ce i Ka, što je prava stvar ukoliko tražite dobru namirnicu za redukcionu dijetu. Krastavac je takođe dobar izvor polifenola i drugih jedinjenja koja smanjuju rizik od oboljenja kardiovaskularnog sistema.

Krastavac je dobar izbor za osnovu svih sokova od povrća koje možete napraviti kod kuće u sokovniku, jer ima blag ukus. Ako još niste probali neki sok od povrća, probajte miješani sok od svježeg krastavca i celera (stabljike, a ne korijena). Kasnije možete eksperimentisati i sa drugim povrćem uz krastavac. Kada popijete sok ili šejk koji u sebi sadrži krastavac, sve hranljive materije direktno se resorbuju, što utiče na zdravlje cijelog tijela i održavanje zdravog pH balansa organizma.

Sve navedeno važi za organski gajene krastavce, dakle one uzgajane bez primjene vještačkih pesticida, herbicida i drugih otrova.

Možda niste znali, krastavci su jedno od najčešće „prskanog” povrća. Ako možete, birajte lokalno uzgojen, po mogućnosti organski krastavac, jer oni koji dolaze izdaleka, pored plastičnog individualnog pakovanja u kojem se nalaze, često su tretirani i raznim voskovima na bazi nafte koji sadrže rastvarače i druge hemikalije koje služe za dužu zaštitu već ubranog ploda.

Ako niste sigurni da li je krastavac organski ili ne, preporučuje se da ga ipak ogulite i dobro operete vodom. Obratite pažnju prilikom kupovine, jer su krastavci koji su žuti ili žućkasti na krajevima obično gorki, pa birajte svježe zelene plodove.

Prije nego što krastavac isiječete za salatu, ogulite ga, uklonite krajeve i provjerite da li su gorki. Dešava se da krastavac bude gorak samo na jednom kraju.