Hipertenzija je jedna od najrasprostranjenijih hroničnih bolesti savremenog doba, čija najveća opasnost leži u tome što dugo ostaje neotkrivena.

Visok krvni pritisak, odnosno hipertenzija, opravdano nosi nadimak „tihi ubica“. Milioni ljudi žive s njim, a da toga nisu ni svjesni, sve dok posljedice ne postanu ozbiljne, jer se razvija neprimjetno i bez jasnih upozorenja.

Reč je o jednoj od najrasprostranjenijih hroničnih bolesti savremenog doba, a procjene pokazuju da skoro polovina odraslih koji imaju hipertenziju uopšte ne zna za svoju dijagnozu.

Kako povišen pritisak ne izaziva bol ni specifične tegobe, bolest može godinama tiho napredovati, postepeno oštećujući krvne sudove i ključne organe poput srca, mozga i bubrega.

Zbog takve skrivene prirode, stručnjaci je često nazivaju „tihim ubicom“. Mnogi ljudi se osjećaju potpuno zdravo, dok im povišen pritisak u arterijama polako ugrožava život, povećavajući rizik od srčanog i moždanog udara, otkazivanja bubrega i gubitka vida.

Problem dodatno komplikuje činjenica da se hipertenzija ne javlja naglo. Razvija se postepeno, tokom godina, a organizam se vremenom prilagođava povećanom pritisku u krvnim sudovima.

Taj stalni pritisak, poput talasa koji uporno udaraju o obalu, stvara sitna oštećenja na unutrašnjim zidovima arterija.

Na tim mjestima se lakše talože masnoće i holesterol, formirajući naslage koje sužavaju krvne sudove i čine ih manje elastičnim. Srce tada mora da radi jače kako bi pumpalo krv kroz sve uže prolaze, što dodatno povećava pritisak i stvara začarani krug.

Ovaj proces može trajati i čitavu deceniju prije nego što se bolest dijagnostikuje, a do tada su često već nastale ozbiljne i nepovratne posljedice.

Simptomi visokog pritiska

Iako većina ljudi nema nikakve simptome, kod izrazito visokog pritiska ili naglih skokova mogu se javiti određeni znaci upozorenja. Oni su često nespecifični i lako se pripisuju umoru ili stresu.

Najčešće se javljaju uporne jutarnje glavobolje, naročito u potiljačnom dijelu, osjećaj vrtoglavice, nestabilnosti ili zujanja u ušima. Kod nekih osoba može se pojaviti zamućen vid, iznenadno krvarenje iz nosa bez jasnog razloga, lupanje srca, neobjašnjiv umor ili osjećaj konfuzije.

Ponekad se javljaju i kratak dah pri naporu, bol u grudima ili crvenilo lica. Ako primijetite ove simptome, posebno ako se ponavljaju, važno je da izmjerite krvni pritisak.

Jedini siguran način da se hipertenzija otkrije jeste redovno mjerenje krvnog pritiska. To je jednostavna i bezbolna procedura koja može imati presudan značaj za zdravlje.

Vrednosti se izražavaju kroz dva broja: gornji, odnosno sistolni pritisak, pokazuje pritisak u arterijama tokom otkucaja srca, dok donji, dijastolni, predstavlja pritisak između dva otkucaja.

Prema evropskim smjernicama, hipertenzija se dijagnostikuje ako su vrijednosti u više mjerenja 140/90 mmHg ili više. Normalnim se smatra pritisak 120/80 mmHg, dok sve između toga i granice za hipertenziju predstavlja upozorenje koje ne treba ignorisati.

Važno je da se pritisak mjeri u stanju mirovanja, najmanje pola sata nakon kafe, cigareta ili fizičke aktivnosti.

Faktori rizika i simptomi visokog krvnog pritiska

Iako se može javiti kod svakoga, postoje faktori koji značajno povećavaju rizik. Neki od njih se ne mogu promijeniti, poput genetike – ako su bliski članovi porodice imali hipertenziju, veća je vjerovatnoća da ćete je imati i vi. Rizik raste i s godinama, jer krvni sudovi postepeno gube elastičnost, a do 65. godine bolest je češća kod muškaraca.

Ipak, na mnoge faktore možemo direktno uticati. Prekomjerna tjelesna težina i gojaznost dodatno opterećuju srce i krvotok. Nezdrava ishrana bogata solju i zasićenim mastima, nedostatak fizičke aktivnosti, pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola direktno doprinose razvoju bolesti.

Ni hronični stres nije zanemarljiv, jer podstiče lučenje hormona koji dugoročno podižu krvni pritisak.

Promjene koje zaista prave razliku

Dobra vijest je da se promjenom životnih navika krvni pritisak može značajno sniziti i držati pod kontrolom. Čak i male korekcije mogu dati velike rezultate.

Smanjenje unosa soli na manje od pet grama dnevno predstavlja jedan od ključnih koraka. Redovna fizička aktivnost, poput pola sata brzog hoda većinu dana u nedjelji, može sniziti pritisak za pet do osam mmHg.

Gubitak svega pet do deset odsto tjelesne mase kod osoba sa viškom kilograma ima snažan efekat. Prestanak pušenja je neophodan, jer nikotin trenutno sužava krvne sudove i dugoročno ih oštećuje.

Stručnjaci preporučuju i ishranu bogatu voćem, povrćem, integralnim žitaricama i nemasnim proteinima, poznatu kao DASH režim, kao i kvalitetan san od sedam do devet sati.

U većini slučajeva, hipertenzija se uspješno drži pod kontrolom uz promjenu načina života i, po potrebi, terapiju koju propisuje ljekar. Ipak, postoje situacije koje zahtijevaju hitnu reakciju.

Ako izmjerite pritisak viši od 180/120 mmHg, riječ je o hipertenzivnoj krizi. Sačekajte nekoliko minuta i ponovo izmjerite. Ako su vrijednosti i dalje visoke, a pritom osjećate jaku glavobolju, bol u grudima, nedostatak vazduha, zbunjenost, mučninu ili probleme sa vidom, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć pozivom na broj 112.

Takvo stanje može dovesti do ozbiljnih i po život opasnih komplikacija, uključujući moždani udar i infarkt.

Čak i ako nemate simptome, ali su vam vrijednosti pritiska konstantno povišene, važno je da se obratite ljekaru i na vrijeme preduzmete korake koji mogu sačuvati zdravlje.