Slovenija je na kineskom tržištu izdala obveznice denominirane u juanima. Veličina emisije je 4 milijarde juana, odnosno oko 500 miliona eura. Glavni aranžer je Banka Kine u suradnji s drugim kineskim bankama.

Ministarstvo finansija Slovenije objavilo je mandat za izdavanje takozvane panda obveznice 24. marta. Knjiga naloga službeno je otvorena u ponedjeljak s početnim rasponom kamatnih stopa od 1,70 posto do 2,20 posto.

Izdanje je privuklo širok interes domaćih kineskih međubankarskih ulagača. Snažna potražnja omogućila je izdavatelju da smanji cijenu unutar početnog raspona, jer konačna kuponska kamatna stopa iznosi 1,89 posto.

„Ova revolucionarna transakcija predstavlja najveću prvu emisiju takozvane panda obveznice u povijesti tržišta panda obveznica, gdje je izdavatelj država“, napisalo je Ministarstvo finansija.

Dodali su da „ovom emisijom Slovenija učvršćuje svoju poziciju progresivnog i inovativnog izdavatelja na azijskim tržištima kapitala te pokazuje proaktivan pristup diverzifikaciji izvora finansiranja“.

Glavni organizator i voditelj knjige bila je Bank of China, dok su zajednički organizatori i voditelji knjige bili China Construction Bank Corporation, Industrial and Commercial Bank of China, HSBC Bank (Kina) i The Export-Import Bank of China.

U strukturi investitora, banke čine 98,2 posto, brokerske kuće 1,2 posto, a strani investitori 0,6 posto. Što se tiče geografske distribucije, Kina čini 93,4 posto, Hong Kong (Kina) 6,0 posto i Afrika 0,6 posto.

Mogućnost izdavanja panda obveznica razgovarana je sa sugovornicima prošle jeseni tokom radnog posjeta Kini ministra finansija Klemena Boštjančiča. Tada je objasnio da se i Državna riznica nastoji na taj način zaštititi Sloveniju od finansijskih šokova.

Stoga je država pretprošle i prošle godine izdala obveznicu na japanskom tržištu, odnosno takozvanu samurajsku obveznicu u jenima. Pretprošle godine veličina emisije bila je 50 milijardi juana ili 311 miliona eura po tadašnjem tečaju, a prošle godine 31 milijarda jena ili oko 175 miliuna eura.

Ovaj put emisija takozvanih panda obveznica predstavljala je samo mali dio godišnjih potreba za finansiranjem državnog budžeta, dok glavno tržište finansiranja ostaje tržište Europske unije s izdavanjem sindiciranih euroobveznica.