ZELENSKI PRKOSI ZAPADU: Dok saveznici mole za mir, ukrajinski dronovi napali Lukoil

Napad se dogodio u trenutku kada zapadni saveznici, prema priznanju ukrajinskih zvaničnika, traže od Kijeva da obustavi udare na ruske rafinerije zbog rasta cijena goriva uzrokovanog američko-izraelskim ratom u Iranu, piše The Kyiv Independent.

  • Evropa

  • Prije 6h  Prije 6h

  • 0

Ukrajinski dronovi su u noći na petak napali rafineriju nafte Lukoil u ruskom gradu Kstovu, javljaju ruski medijski kanali na Telegramu. Na fotografijama i snimcima objavljenim na društvenim mrežama vidi se veliki plamen koji suklja iz postrojenja, dok je snažna eksplozija obasjala noćno nebo iznad rafinerije Lukoil-Nižegorodnefteorgsintez u Nižnjenovgorodskoj oblasti.

Napad se dogodio u trenutku kada zapadni saveznici, prema priznanju ukrajinskih zvaničnika, traže od Kijeva da obustavi udare na ruske rafinerije zbog rasta cijena goriva uzrokovanog američko-izraelskim ratom u Iranu, piše The Kyiv Independent.

Pritisak saveznika

Da Kijev prima takve poruke od saveznika, potvrdio je i Kirilo Budanov, šef Ureda predsjednika, u razgovoru za Bloomberg objavljenom 4. aprila.

"Recimo to diplomatski. Dobijamo određene signale u vezi s tim", rekao je Budanov, ne precizirajući koje su zemlje uputile takav zahtjev.

Lokalni ruski kanali na Telegramu izvijestili su o nadolazećim ukrajinskim dronovima neposredno prije napada. Ruski zvaničnici još uvijek nisu komentarisali događaj, a ukrajinska vojska se također nije oglasila. The Kyiv Independent nije mogao nezavisno potvrditi ove navode.

Česta meta

Rafinerija je i ranije bila meta ukrajinskih napada, a nalazi se oko 800 kilometara od ukrajinske granice. Ukrajina redovno bespilotnim letjelicama dugog dometa gađa vojne i industrijske ciljeve u Rusiji, pri čemu su naftne rafinerije česta meta. Kijev smatra takva postrojenja legitimnim vojnim ciljevima jer opskrbljuju gorivom i novcem ratnu mašineriju Kremlja.

Globalna energetska kriza

Sjedinjene Američke Države su u oktobru 2025. uvele sankcije Lukoilu i Rosneftu, zamrznuvši imovinu Lukoila u SAD-u i zaprijetivši sekundarnim sankcijama stranim kompanijama koje s njima posluju. Te mjere, prve koje je uvela druga Trumpova administracija, trebale su prisiliti Moskvu na mirovne pregovore, s obzirom na ključnu ulogu prihoda od fosilnih goriva u finansiranju ruskih ratnih napora.

Međutim, nakon izbijanja rata u Iranu, američko Ministarstvo finansija je 12. marta izdalo privremenu dozvolu koja omogućava kupovinu ruske nafte blokirane na moru, u pokušaju da se stabilizuju globalne cijene energije. Cijene nafte su snažno porasle uslijed eskalacije rata u Iranu, koji traje već šest sedmica. Energetska postrojenja na Bliskom istoku su stalna meta u sukobu, a Iran je zatvorio i Hormuški tjesnac, ključni pomorski put kojim prolazi otprilike petina svjetske nafte.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...