Mogao bi biti turistički zlatni rudnik, ali se turisti ne puštaju blizu njega. Logično - životi zavise o tome!

Hrvatsko ostrvo Cres osvaja na prvi pogled svojom divljom ljepotom i gotovo netaknutom prirodom. Stjenoviti krajolici, guste šume, drevna sela na liticama i skrivene uvale s nekim od najljepših plaža u Evropi često krase razglednice i turističke brošure. Ali iza tih slika krije se mjesto koje nije turistička atrakcija, već pitanje opstanka.

Riječ je o Vranskom jezeru, prirodnom fenomenu koji igra ključnu ulogu u opskrbi pitkom vodom ne samo Cresa, već i susjednog ostrva Lošinja. Jezero je jedinstveno po svojim karakteristikama. Njegova površina leži iznad razine mora, dok mu se dno spušta i do 60 metara ispod razine mora. Nastalo je u krškom bazenu i oblikovano je milenijima složenim geološkim procesom, prenosi Metropolitan.

Zaštićeni prirodni resurs

Voda u jezeru smatra se izuzetno čistom i visokog kvaliteta . Zbog prirodne filtracije kroz stijenu, gotovo da joj nije potreban nikakav dodatni tretman prije nego što stigne do stanovnika oba ostrva. Zato je pristup jezeru strogo kontrolisan. Plivanje, ribolov ili bilo kakve aktivnosti u neposrednoj blizini vode su zabranjene. Ovo nije mjesto za klasični turizam, već zaštićeni prirodni resurs od kojeg zavisi svakodnevni život hiljada ljudi.

Pogled na jezero je također moguć samo s određenih vidikovaca. Njegova očuvanost i izolacija jedan su od razloga zašto priroda tamo još uvijek funkcionira gotovo bez direktnog ljudskog utjecaja. Okolina jezera bogata je florom i faunom i predstavlja važno utočište za brojne vrste ptica.

Obezbjeđivanja pitke vode

Posebna priča se odvija ispod površine. U dubinama jezera odvija se stalna i nevidljiva ravnoteža između slatke i slane vode. Morska voda prodire u donje slojeve, ali velika masa slatke vode je potiskuje i sprječava da ugrozi kvalitet vode za piće. Ova krhka prirodna dinamika omogućava jezeru da ostane pitko.

Google Earth

Ukoliko bi nivo vode opao, pritisak slatke vode bi oslabio, što bi moglo omogućiti prodiranje mora i zaslanjivanje jezera. To bi uzrokovalo gubitak njegove primarne funkcije: obezbjeđivanja pitke vode. Upravo su te delikatne ravnoteže razlog zašto je područje pod posebnom zaštitom.

Jezero duguje ime obližnjem selu Vrana, iako ga mještani jednostavno zovu jezerom. To mnogo govori o njegovoj ulozi u svakodnevnom životu. Naziv Vransko jezero ustalio se tek kasnije, kada ga je tako zapisao putopisac Alberto Fortis u 18. stoljeću.