Trenutna naftna i plinska kriza izazvana blokadom Hormuškog tjesnaca "ozbiljnija je od onih iz 1973., 1979. i 2022. zajedno", rekao je Fatih Birol, čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA), za list Le Figaro.

"Nikad nismo doživjeli poremećaj opskrbe energijom ovakvih razmjera"

"Svijet nikada nije doživio poremećaj opskrbe energijom ovakvih razmjera", rekao je u intervjuu za francuski list objavljenom danas.

Dodao je da će biti pogođene evropske zemlje, kao i Japan, Australija i druge, ali da su najugroženije zemlje u razvoju koje će trpjeti zbog viših cijena nafte i plina, viših cijena hrane i općeg ubrzanja inflacije.

Iran gotovo potpuno blokirao Hormuz

Zemlje članice IEA-e prošli mjesec su se dogovorile da će osloboditi dio svojih strateških rezervi. Dio toga već je stavljen na tržište i proces se nastavlja, rekao je Birol.

Kao reakcija na napade Izraela i SAD-a, Iran je gotovo u potpunosti blokirao promet u Hormuškom tjesnacu, kroz koji inače prolazi oko 20 posto svjetske nafte i plina, što je izazvalo nagli porast cijena energije.

Zašto je nafta tako važna?

Važnost nafte vidi se upravo u strukturi proizvoda koji nastaju preradom jednog barela sirove nafte: tek manji dio odlazi na goriva poput benzina i dizela, dok značajan udio čine zrakoplovno gorivo, ukapljeni plin, petrohemijske sirovine te proizvodi poput maziva, voskova i asfalta.

To znači da nafta nije ključna samo za promet nego i za cijeli niz industrija - od proizvodnje plastike i hemikalija do građevine i logistike. Kada dođe do poremećaja u opskrbi, posljedice se zato ne osjećaju samo na benzinskim pumpama, nego se prelijevaju na cijene hrane, transporta, industrijskih proizvoda i infrastrukture, što dodatno potiče inflaciju i usporava ekonomije.