Izjava Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri reafirmira ključne pravne principe koji su dugo bili predmet političkih sporova. Posebno je važno što se poziva na jasne stavove Ustavnog suda Bosne i Hercegovine: da je država nosilac prava vlasništva nad državnom imovinom, te da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ima isključivu nadležnost za reguliranje tog pitanja, čime se dodatno potvrđuje da se radi o ustavno-pravnom pitanju, a ne o političkoj pogodbi, saopćeno je iz Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99".

Ističu da je pozitivno što OHR podsjeća da zabrana raspolaganja državnom imovinom nije svrha sama sebi, već mehanizam zaštite interesa države, uz mogućnost izuzetaka kroz institucionalni okvir kada postoji javni interes.

- Takav pristup otvara prostor za realizaciju važnih projekata, ali bez derogiranja ustavnog poretka. Međutim, dio izjave koji insistira na "političkoj volji i spremnosti na kompromis" ostavlja prostor za pogrešna tumačenja i korištenjem mehanizma blokada na bazi političkih ucjena - navode iz "Kruga 99".

Naglašavaju da se ovdje ne radi o političkom pitanju u kojem su sve strane podjednako legitimne, već o obavezi poštovanja Ustava BiH i odluka Suda.

- U tom kontekstu, kompromis bi značio relativizaciju već utvrđenih pravnih činjenica, što nije ni principijelno, ni prihvatljivo. Primjerenije bi bilo govoriti o političkoj volji za implementaciju odluka i uspostavljanje zakonskog okvira, a ne o kompromisu oko samog principa državnog vlasništva. Kompromis može postojati oko tehničkih modaliteta korištenja imovine, ali ne i oko njenog nosioca. Drugim riječima, predmet kompromisa može biti "kako", ali ne i "čija" je državna imovina - poručili su iz "Kruga 99".