Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić obrazložio je na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta Prijedlog zakona  o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu "Južna plinska interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", piše Fena.

Kao prvo je naveo da je trasa budućeg gasovoda u FBiH ostala ista kao što je definisano u sadašnjem zakonu o Južnoj interkonekciji, s tim da su dodani odvojci prema gradovima Grude, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf i Čapljina, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli, čime će početi gasifikacija i u industrijskom dijelu Federacije i približavanje Termoelektrani Tuzla.

U tekst novopredloženog akta unesen je investitor, američka kompanija. U  sadašnjoj legislativi,  domaća kompanija BH Gas bila je u ulozi investitora i transportera gasa, ali na terenu nije dosad došlo do implementacije projekta Južna interkonekcija a to je nasušna potreba, naveo je Lakić.

S druge strane, iz Evropske unije je najavljen prestanak isporuke ruskog gasa od 1. januara 2028. godine.

Prema riječima Lakića, predlagač novog zakona odnosno izmjena i dopuna dosadašnjeg krenuo je od činjenice da su novi partneri izrazili u Pismu interesa novčanu spremnost za gradnju gasovoda koji je i interes Federacije BiH. Novopredloženim aktom je predviđeno zaključivanje ugovora Vlade FBiH i investitora, pa je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije počelo definisanje osnovnih postulata budućeg ugovora vodeći računa o zaštiti interesa Federacije BiH.

Lakić naglašava i da kompanija BH Gas ne zaustavlja tim zakonom svoj rad i predstoji joj izgradnja zapadnog i sjevernog pravca gasovoda, dakle kompanija ostaje transporter u postojećem gasnom sistemu i razvija se. Po njegovim riječima, novopredloženi gasni pravac prema Tuzli početak je sjeverne gasifikacije.

Na koncu, bilo kakve promjene vlasničkog udjela američkog partnera mora odobravati Federalni parlament. Inače je predviđeno da investitor nema obavezu plaćanja za eksproprijaciju parcela na trasi budućeg gasovoda koje su u javnom vlasništvu, ali obavezan je platiti vlasnicima privatnih parcela koje će postati dobra od javnog interesa.

U dosadašnjem toku današnje vanredne sjednice Predstavničkog doma, na kojoj se obratio Lakić, više stranačkih zastupničkih klubova najavilo je podršku novom zakonu.

To su klubovi Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske demokratske zajednice- Hrvatskog narodnog saveza (HDZ-HNS), Demokratske fronte (DF) i Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine, ali i članovi nekih manjih klubova ili nezavisni zastupnici. Nasuprot njima, Stranka za BiH neće podržati zakon, prema dosadašnjim diskusijama na sjednici, prvenstveno stoga što su predlagači zakona odustali od koncepta da državna kompanija BH Gas bude nosilac projekta prdviđajući, kako je rečeno, da to bude privatna firma bez značajnog iskustva u tom segmentu.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu "Južna plinska interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" uputila je u parlamentarnu proceduru Federalna vlada. Predstavnički dom je danas odobrio njen prijedlog da ovaj akt razmatra po hitnom postupku.

Vlada je 14. januara usvojila informaciju resornog ministarstva u kojoj su precizirani investitor te potreba pokretanja realizacije projekta, dok je tekst novopredloženog zakona utvrđen na sjednici Vlade FBiH 25. marta.

Novopredloženim zakonom odnosno izmjenama i dopunama sadašnjeg, osim dosadašnje osnovne trase dotoka ukapljenog plina sa Zapada u Federaciju BiH preko Republike Hrvatske, s odvojcima prema Grudama, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Čapljini, kao i s novim pravcem od Kladnja ka Tuzli, u tekst je unesen i naziv američkog investitora, kompanije AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrovane u Sarajevu u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC.

Ova kompanija ranije je poslala Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje gasovoda "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska". Pismo namjere i ponuda od AAFS potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekat čiji cilj je dodatno unaprijediti energetsku sigurnost Federacije BiH i omogućiti privlačenje stranih investicija uz diversifikaciju izvora snabdijevanja gasom, navela je Federalna vlada.

Nijedan pa ni taj zakon ne može stupiti na snagu dok ga ne odobre oba doma Federalnog parlamenta u istovjetnom tekstu, a sjednica Doma naroda s tom tačkom dnevnog reda najavljena je za 15. april.