Ambasador BiH u Njemačkoj Damir Arnaut u Dnevniku FTV-a istakao je zanimljiv kontrast u percepcijama dvije zemlje. Dok građani BiH na Njemačku gledaju kroz prizmu rada i ekonomije, u Njemačkoj se BiH sve više prepoznaje kroz ljude i potencijal turizma:

„Naši ljudi prvo pomisle na dom, porodicu, odmor, a Nijemci sve više i više na Bosnu i Hercegovinu kao atraktivnu, još uvijek mahom neotkrivenu destinaciju.“

Dodaje kako rast direktnih avionskih linija i interes za prirodne ljepote i avanturistički turizam dodatno mijenjaju sliku zemlje:

„Imamo zaista osjetan rast njemačkih turista. Bosna i Hercegovina ima toga puno za ponuditi.“

Dijaspora i pitanje dvojnog državljanstva

Govoreći o brojnosti dijaspore, Arnaut navodi da u Njemačkoj živi značajan broj ljudi porijeklom iz BiH:

„Preko 320.000 naših ljudi... gledamo tri generacije ljudi rođenih u Bosni i Hercegovini, ali i njihove potomke koji i dalje govore naš jezik.“

Posebno ističe problem dvojnog državljanstva, koji je rezultat neusklađenosti zakona dvije države:

„Njemačka je promijenila zakon i dozvolila dvojno državljanstvo, ali Bosna i Hercegovina nikada nije potpisala dokument kojim bi to bilo odobreno.“

Zbog toga su mnogi građani u pravnom vakuumu, svi oni koji su se nekada odrekli bosanskohercegovačkog državljanstva sada žele da ga vrate, ali zakon to otežava.

„Potrebno je da BiH učini izmjenu jedne minorne odredbe – da se omogući ponovno sticanje državljanstva bez odricanja drugog.“

Arnaut otvoreno govori o političkim otporima, posebno iz SNSD-a:

„To je nepotrebno političko pitanje, uvijek su poslanici SNSD-a protiv, uz obrazloženje da će se promijeniti etnička struktura. Međutim, etnička struktura naših ljudi u Njemačkoj identična je onoj u Bosni i Hercegovini.“

Podrška Njemačke i uloga OHR-a

Kada je riječ o političkoj podršci, Njemačka, prema Arnautu, jasno stoji iza međunarodnih institucija:

„Institucija visokog predstavnika je integralni dio Dejtonskog sporazuma i Christian Schmidt uživa njihovu punu podršku.“

Napadi na OHR i druge institucije tumače se kao prijetnja ustavnom poretku:

„Svi napadi na njega su u suštini napadi na dejtonski ustavni poredak.“

Njemačka kao ključni partner BiH

Arnaut odbacuje tezu da je Njemačka zapostavila BiH:

„Njemačka je svakog mjeseca sve više angažovana. Vratila je svoj kontingent u EUFOR i uvela sankcije rukovodstvu Republike Srpske zbog antidejtonskih aktivnosti.“

Naglašava i odgovornost domaćih aktera za zastoj na evropskom putu:

„Njemačka očekuje naše poteze kada su u pitanju evropski zakoni ali razmije da su SNSD, a dijelom i HDZ, najviše su odgovorni za zastoj koji traje već dvije godine.“

Lobiranje, sankcije i politički utjecaji

Govoreći o pokušajima ukidanja sankcija, Arnaut ističe da Njemačka ne mijenja kurs:

„Nema naznaka da bi stvari mogle ići u tom pravcu, uprkos lobiranju rukovodstva Republike Srpske.“

Posebno se osvrće na incident sa nacističkim simbolima:

„To je bez presedana u njemačkoj politici. Nezamislivo je da visoki zvaničnik tako nešto uradi bez odobrenja ili naloga Milorada Dodika.“

Zaključuje da su takvi potezi dodatno učvrstili njemački stav o sankcijama.

Državna imovina i međunarodni okvir

Pitanje državne imovine vidi kao dugotrajan, ali jasno definisan problem:

„Njemačka je potpuno opredijeljena da se to pitanje riješi u skladu sa presudama Ustavnog suda. Država je vlasnik te imovine.“

Podsjeća i na ranije političke dogovore unutar BiH:

„Pro-bosanske stranke su još prije tri godine usaglasile stavove o državnoj imovini.“

OHR i evropska budućnost

Iako podržava postepeno gašenje OHR-a ulaskom BiH u Evropsku uniju, naglašava da za to još nema uslova:

„Stav Njemačke je da u ovom trenutku apsolutno ne postoje uslovi za gašenje OHR-a. Poenta nije samo postati članica EU, već napraviti sistem koji to zaslužuje.“

Uloga Njemačke u EU integracijama BiH je, prema Arnautu, ključna:

„Njemačka je, u svakom smislu, motor Evropske unije. Druge zemlje slušaju njen stav, posebno manje članice.“

Ali istovremeno insistira na reformama:

„Njemačka traži ispunjavanje uslova, a to je do nas. Nijemci prepoznaju ko blokira zakone, a jedan od mojih zadataka je da im ukažem na to ko vrši opstrukciju.“

Berlinski proces i regionalna saradnja

Njemačka ostaje snažno posvećena regionalnoj saradnji:

„Berlinski proces se nastavlja i Njemačka ga vodi kao svoj projekat.“

Naglašava njegov značaj za usklađivanje sa EU standardima:

„Omogućava zemljama Zapadnog Balkana da brže usklade zakone sa Evropskom unijom.“

Ekstremizam i međunarodni imidž BiH

Govoreći o pokušajima desničarskih krugova u Njemačkoj da utječu na percepciju BiH, Arnaut upozorava:

„Cilj je bio da se Bosna i Hercegovina predstavi negativno i da se pospješe secesionistički napori rukovodstva RS-a.“

Posebno problematizira saradnju domaćih političara s takvim grupama:

„Zabrinjava što su neki bili spremni da učestvuju na skupu s osobama protiv kojih se vodi postupak zbog nacističkog pozdrava.“

Lobiranje kao političko oružje

Arnaut naglašava značaj lobiranja, posebno u međunarodnim centrima moći:

„Tokom rata lobiranje je donijelo prevagu u korist Bosne i Hercegovine. Republika Srpska troši milione na laži i lobiranje od kojeg građani nemaju ništa već isključivo Dodik i njegova porodica.“

Na kraju, Arnaut ocjenjuje vanjsku politiku BiH kao vidljivo aktivniju, ali i dalje opterećenu unutrašnjim razlikama:

„Realnost je da različiti članovi predsjedništva predstavljaju različite stavove, ali zapadni partneri jasno prepoznaju razliku između istine i laži.“