Donald Trump je rekao da će SAD započeti blokadu Hormuškog moreuza, nakon što su pregovori o primirju sa Iranom tokom vikenda završeni bez dogovora.

Moreuz se pokazao kao najefikasnije oružje Irana u ratu sa SAD. Od 28. februara, SAD i Izrael su bombardovali Iran, gađajući hiljade ciljeva i ubivši desetine najviših lidera zemlje. Iran je odgovorio praktično zatvaranjem moreuza – ključnog plovnog puta kroz koji u normalnim okolnostima prolazi oko 20% svjetske nafte – što je podiglo cijene nafte i izazvalo strah od rasta inflacije.

Prijetnja predsjednika SAD-a je ponovo unijela neizvjesnost na globalna tržišta, nakon što su prošle sedmice završila optimistično, uz nadu da bi pregovori između Vašingtona i Teherana mogli dovesti do kraja haosa koji je pogodio svjetsku ekonomiju više od šest sedmica, piše Nova.rs.

1. Šta je Trump najavio u vezi sa blokadom Hormuškog moreuza?

U nedjelju je predsjednik na društvenim mrežama napisao: „Ratna mornarica Sjedinjenih Država, najbolja na svijetu, započeće proces BLOKADE svih i svakih brodova koji pokušaju da uđu ili izađu iz Hormuškog moreuza.“

Optužujući Iran za „SVJETSKU UCJENU“, Trump je zaprijetio da će svako ko napadne američke brodove biti „RAZNET DO PAKLA!“

Njegova široka prijetnja da će blokirati „sve i svakog“ ubrzo je ublažena nekoliko sati kasnije, kada je Centralna komanda SAD (Centkom) saopštila da će blokada biti ograničena na brodove koji prolaze kroz iranske luke – i da će dozvoliti prolaz brodovima koji idu ka lukama saveznika SAD u Persijskom zalivu.

Centkom je naveo da blokada stupa na snagu u 10 časova po istočnom vremenu (16 časova po našem vremenu).

Trump je za Foks njuz rekao da saveznici, od kojih je mnoge kritikovao zbog nedovoljne podrške ratu, žele da pomognu u operaciji u moreuzu. Gardijan saznaje da Ujedinjeno Kraljevstvo neće učestvovati u blokadi, a australijski premijer Entoni Albanizi izjavio je da njegova zemlja nije ni bila pozvana da učestvuje.

2. Zašto bi Trump prijetio blokadom ako mu je cilj da ponovo otvori moreuz?

Izvještaji ukazuju da je ponovno otvaranje moreuza bilo jedno od glavnih spornih pitanja u pregovorima tokom vikenda između SAD i Irana. Teheran je naznačio da želi da zadrži kontrolu nad plovnim putem nakon završetka rata i predložio plan naplate takse do 2 miliona dolara za svaki brod koji prođe kroz moreuz. Trump i drugi svjetski lideri odbacili su takav plan kao napad na „slobodu plovidbe“.

Uprkos Trumpovim tvrdnjama da ponovno otvaranje nije njegova odgovornost, predsjednik je pod pritiskom da riješi problem prije nego što produženo zatvaranje izazove još veću krizu za globalnu ekonomiju. Ako njegova strategija uspije, ukloniće najveći iranski adut u pregovorima i ponovo otvoriti moreuz za svjetsku trgovinu, što bi moglo sniziti cijene nafte.

3. Kako bi blokada funkcionisala?

Američka vojska još nije iznijela mnogo detalja, uključujući koliko će ratnih brodova učestvovati, da li će se koristiti avioni i da li će saveznici iz Zaliva pomoći.

Stručnjaci smatraju da je malo vjerovatno da bi američka vojska gađala tankere raketama ili drugim oružjem, zbog rizika od ekološke katastrofe. Najvjerovatniji scenario je da će američka mornarica pokušati da natjera brodove da promijene kurs prijetnjama, a ako to ne uspije, pokrenuće naoružane timove za preuzimanje kontrole nad brodovima.

„Trump želi brzo rješenje. Realnost je da je ovu misiju teško sprovesti samostalno i vjerovatno je neodrživa na srednji i duži rok“, rekla je Dejna Strul, bivša visoka zvaničnica Pentagona iz vremena administracije Džoa Bajdena, sada u Vašingtonskom institutu za bliskoistočnu politiku.

4. Kakav će uticaj blokada imati na cijenu nafte?

Stručnjaci kažu da bi blokada mogla dovesti do rasta cijena nafte, ali mnogo toga zavisi od njenog „obima i načina sprovođenja“. Kevin Buk, direktor istraživanja u kompaniji KlirVju Enerdži Partners, rekao je da manji obim ponude obično znači zategnutije tržište i više cijene.

„Važno je i kako će Teheran reagovati. Iranske i/ili hutičke odmazde protiv alternativnih ruta proizvođača iz Zaliva mogle bi dodatno podići cijene“, rekao je Buk.

Zatvaranjem moreuza za brodove koji prevoze iransku naftu, Trump bi mogao da presiječe jedan od glavnih izvora finansiranja režima – ali bi to moglo imati i kratkoročno negativan efekat na globalne cijene.

Oko 100 tankera prošlo je kroz moreuz od početka bombardovanja Irana od strane SAD i Izraela, većinom sa iranskom naftom namijenjenom Kini i Indiji. SAD su dozvolile Iranu da nastavi izvoz – čak su ublažile sankcije na naftu na moru – kako bi smanjile pritisak na ponudu. Ideja je bila da stalne isporuke iranske nafte pomognu da se cijene drže pod kontrolom, iako profit ide direktno režimu. Ograničavanje tih isporuka moglo bi dodatno podići cijene.

Nakon Trumpove najave, cijena američke sirove nafte porasla je 8% na 104,24 dolara po barelu, dok je Brent porastao 7% na 102,29 dolara. Brent, međunarodni standard, porastao je sa oko 70 dolara prije rata krajem februara na čak 119 dolara tokom sukoba.

5. Šta dalje za primirje u ratu SAD–Iran?

Iranska Revolucionarna garda saopštila je da će svaki ratni brod koji se približi moreuzu radi sprovođenja blokade biti smatran kršenjem trenutnog primirja i biće oštro tretiran. Istakli su da moreuz ostaje pod iranskom kontrolom.

Trump je u nedjelju nagovijestio mogućnost nastavka američkih napada unutar Irana, navodeći fabrike raketa kao jednu od mogućih meta. Volstrit džurnal je izvijestio da njegova administracija razmatra nastavak napada kao način da se prevaziđe zastoj u mirovnim pregovorima.