Glavni izvršni direktor Citadela, jednog od najmoćnijih i najuspješnijih hedge fondova na svijetu, Ken Griffin, upozorio je danas da svjetsko gospodarstvo ide prema recesiji ako Hormuški moreuz ostane dugotrajno zatvoren. Svoju je procjenu iznio na konferenciji Semafor World Economy u Washingtonu, piše CNBC.

Griffin, čija tvrtka upravlja stotinama milijardi dolara i koristi najnaprednije matematičke modele za predviđanje tržišta, jedan je od najutjecajnijih glasova na Wall Streetu.

Osim po finansijskoj moći, poznat je i kao jedan od najvećih donatora Republikanske stranke.

Iako je u prošlosti bio kritičan prema određenim postupcima Donalda Trumpa, Griffin se smatra ključnim pristašom republikanske politike te je donirao milijune dolara za jačanje konzervativnih ciljeva, što njegove ekonomske prognoze čini posebno važnima u kontekstu američke vanjske politike.

"Ako Hormuz ostane zatvoren, neizbježno je da svijet ide u recesiju"

"Uzmimo da moreuz ostane zatvoren idućih šest do dvanaest mjeseci - svijet će završiti u recesiji. To je neizbježno", rekao je Griffin.

Hormuški moreuz je strateški najvažniji pomorski prolaz na svijetu kroz koji prolazi oko petina ukupne svjetske nafte.

Njegova blokada značila bi trenutačni prekid opskrbe za velik dio Azije i Europe. Griffin je dodao da bi jedna od posljedica takvog razvoja događaja bio golem i ubrzan zaokret prema alternativnim izvorima energije, uključujući energiju vjetra, sunca i nuklearnu energiju, kako bi se smanjila ovisnost o nestabilnom Bliskom istoku.

Posljedice rata i reakcija tržišta

Šef investicijskog diva također smatra da bi posljedice rata bile teže da su SAD odgodile napade i time omogućile jačanje iranskih vojnih kapaciteta.

Iako su se dionice uspjele oporaviti na razine prije nego što su Sjedinjene Države u veljači prvi put napale Iran, optimizam ulagača ovisi o trajanju rata na Bliskom istoku. Griffin i mnogi drugi analitičari upozoravaju na opasnu pojavu: rizik od eskalacije napetosti između dviju zemalja trenutno uopće nije "uračunat u tržišne cijene".

To znači da se dionička tržišta ponašaju kao da će sukob ostati pod kontrolom, što ostavlja prostor za brutalan šok i nagli pad cijena ako se situacija dodatno pogorša.

Cijene nafte i ranjivost gospodarstava

Svjetska gospodarstva, osobito azijska, i dalje su iznimno osjetljiva na skokove cijena nafte, koje se trenutno drže na povišenoj razini od oko 100 dolara po barelu.

Iako je to niže od najviših razina dosegnutih tokom najžešćih sukoba, znatno je više od predratnih cijena, kada se barelom trgovalo za manje od 70 dolara. Svaki daljnji rast cijene energenata izravno povećava troškove života i gura globalnu ekonomiju preko ruba izdržljivosti.